Taj potez tužiteljstva bio je očekivan jer je Vidošević do sada uspio dokazati da je znatan dio svoje imovine stekao na zakonit način. Kada je prošireno oduzimanje imovinske koristi u pitanju, teret dokazivanja je na optuženiku. On je taj koji sudu mora predočiti dokaze da je ono što ima stekao iz zakonitih prihoda. U Vidoševićevu slučaju, imovine ima poprilično jer je vlasnik zbirke od 444 umjetnine vrijedne 14,3 milijuna kuna, a on i obitelj diljem Hrvatske posjeduju ukupno 26 nekretnina. Kada je 2013. protiv njega pokrenuta istraga, tijekom nje napravljen je financijsko-knjigovodstveni nalaz u kojem su vještaci utvrdili da nerazmjer između prihoda i rashoda Vidoševića i njegove obitelji iznosi 33,4 milijuna kuna, piše Večernji list.
Na temelju tog, pokazat će suđenje, vrlo dvojbenog financijsko-knjigovodstvenog nalaza, USKOK je tražio prošireno oduzimanje imovinske koristi, smatrajući da Vidošević ne može dokazati da je tih 33,4 milijuna kuna stekao na zakonit način. No tijekom suđenja pokazalo se da vještaci prilikom izrade nalaza nisu u obzir uzeli dosta toga. U Vidoševićeve prihode nisu uopće uračunali sume koje je on dobivao kao član raznih nadzornih obora i skupština. U prihode mu nisu uračunavali ni isplate udjela u dobiti, kao ni novac koji je dobivao od iznajmljivanja svojih nekretnina.
S druge strane, vještaci su neke dijelove Vidoševićeve imovine dva ili tri puta uvrstili u tablicu vrijednosti, čime su došli do nerazmjera do 33,4 milijuna kuna. No taj se izračun počeo raspadati kao kula od karata kada je Vidošević sudu dostavio razne dokumente na temelju kojih je nerazmjer u prihodima i rashodima do sada spustio na 9,2 milijuna kuna. Drugim riječima, od inkriminiranih 33,4 milijuna kuna, Vidošević je do sada uspio dokazati da je 24,2 milijuna kuna zakonito stekao.
A kako je krenulo, bilo je vjerojatno da će se nerazmjer daljnjim nadopunama vještačenja još sniziti. Pa USKOK-u i nije preostalo ništa drugo do da odustane od zahtjeva za prošireno oduzimanje imovinske koristi. Pogotovo kada se u obzir uzme da je nerazmjer u Vidoševićevim prihodima i rashodima manji od protupravne imovinske koristi koja mu se stavlja na teret. A ta protupravna imovinska korist iznosi 26,2 milijuna kuna, odnosno tereti ga se da je toliko novca putem Remorkera izvukao iz HGK.
Ako bude pravomoćno osuđen, tih će mu se 26,2 milijuna kuna oduzeti. S druge strane, Vidoševićev slučaj uputio je i na problem koji postaje sve učestaliji, a to su nalazi financijsko-knjigovodstvenih vještačenja. Prečesto se događa, pogotovo u VIP razvikanim suđenjima, da tužiteljstvo na početku istrage ima jedan nalaz vještaka u kojem se šteta ili nepripadajuća imovinska korist mjere u stotinama milijuna kuna, da bi onda isti vještak tijekom suđenja nadopunama vještačenja te početne velike sume smanjio na nekoliko stotina tisuća kuna. Dolazi li do te diskrepancije zbog zastarjelih metoda izračuna ili je razlog neki drugi, pitanje je kojim bi se struka trebala ozbiljno pozabaviti.
