Kaos na Bajakovu, višesatna čekanja na ulaz u Hrvatsku

Novogodišnji blagdani u Hrvatskoj primiču se svome kraju, dok se s druge strane granice, u Srbiji, tek pripremaju za proslavu Božića. Brojni ljudi se stoga vraćaju svojim kućama, zbog čega su zabilježene gužve na cestama, a napose na graničnim prijelazima.

Ogromne gužve

Prema izvješću HAK-a, najviše se čeka na Bajakovu, gdje je za ulazak u Hrvatsku potrebno čak četiri sata. S druge strane, kolona za izlaz iz zemlje je tolika da se čeka sat vremena.

Na drugim graničnim prijelazima sa Srbijom na ulazak u Hrvatsku se čeka od pola sata (GP Tovarnik) do dva sata (GP Ilok). Za izlaz iz Hrvatske nema duljih čekanja.

"Ovdje na granici je totalni raspad sistema. Čekam sa srpske strane već dva sata, a još nisam ušao u međuprostor između granica. Neke kolone se uopće ne miču. Ovo još nisam vidio na granici, a ovuda putujem već preko deset godina", požalio se čitatelj Jutarnjeg, dodajući da ljudi od bijesa počinju trubiti.

Slična je situacija i na graničnim prijelazima s BiH, gdje se na ulazak u Hrvatsku čeka između dva i tri sata. Za izlaz iz zemlje na pojedinim graničnim prijelazima nema čekanja, dok je na nekima, poput Županje, Slavonskog Broda i Jasenovca čekanje pola sata. Najgora je situacija u Staroj Gradišci gdje se za ulazak u BiH čeka dva sata.

Na ulazu iz Crne Gore u Hrvatsku također se čeka sat vremena. Na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom nema čekanja.

Ovakvoj situaciji, osim pojačanog prometa i lošeg vremena, kumovao je novi sustav ulaska i izlaska iz Europske unije (Entry/Exit System - EES), koji se primjenjuje na svim međunarodnim graničnim prijelazima te na pograničnim prijelazima koji su temeljem Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine privremeno određeni za međunarodni promet.

Novi sustav na granicama

Njegovom se primjenom automatski bilježe osobni podaci, podaci o putnim ispravama te datumi i vremena ulaska ili izlaska državljana trećih zemalja, kao i moguća odbijanja ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno schengenski prostor.

Prilikom prvog ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno u Europsku uniju, od državljana trećih zemalja prikupljat će se biometrijski podaci - otisci četiri prsta i fotografija lica - uz podatke iz putne isprave. Ti će se podaci pohraniti u sustav i koristiti prilikom svakog sljedećeg prelaska granice, dok će se pri idućim prelascima utvrđivanje dosjea obavljati usporedbom fotografije lica snimljene uživo s postojećim dosjeom u sustavu, što će povećati razinu sigurnosti.

Sustav se ne primjenjuje na državljane Europske unije, bez obzira na mjesto prebivališta. Hrvatski državljani, kao i ostali državljani država članica Europske unije, koji žive u susjednim zemljama ili bilo kojoj drugoj trećoj zemlji i dalje će prelaziti državnu granicu uz predočenje putne isprave ili osobne iskaznice, bez obveze davanja biometrijskih podataka u okviru ovog sustava, objašnjavaju iz HAK-a.