Nakon što su američke snage u siječnju uhitile venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, sada je ubijen i iranski vrhovni vođa Ali Hamenei. Ove dvije vojne akcije Kini nisu samo oduzele strateške partnere u Južnoj Americi i na Bliskom istoku, već su pogodile i ono što je za Peking puno važnije - naftu, piše CNN.
Venezuela i Iran isporučuju Kini veći dio svoje sirove nafte. Prema podacima analitičke tvrtke Kpler, više od polovice venezuelanskog i gotovo cjelokupan iranski izvoz sirove nafte prošle je godine vjerojatno završio u Kini. Prema izračunima CNN-a, koji se temelje na podacima Centra za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia, njihove su isporuke zajedno činile oko 15 posto ukupnog kineskog uvoza nafte.
Rob Thummel, portfolio menadžer u tvrtki Tortoise Capital, smatra da bi Kina mogla biti veliki gubitnik u iranskom sukobu jer proizvodi znatno manje nafte nego što troši. "Više cijene mogle bi se odraziti na gospodarski rast, no fizička opskrba još je važnija jer Kina ovisi o uvozu sirove nafte za održavanje svog gospodarstva", izjavio je.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi nazvao je američko-izraelski napad na Iran "neprihvatljivim" te osudio "očito ubojstvo suverenog vođe i poticanje na promjenu režima". Ipak, Peking se još nije oglasio o mogućim ekonomskim posljedicama.
Osim poremećaja u opskrbi naftom, Kina i druga azijska gospodarstva suočavaju se i s mogućim logističkim problemima ako dođe do zatvaranja ili ometanja prometa kroz Hormuški tjesnac - ključni pomorski put za sirovu naftu iz zemalja poput Saudijske Arabije i Kuvajta.
Iranska poluslužbena novinska agencija Mehr izvijestila je da tanker, pogođen u nedjelju nakon pokušaja "neovlaštenog prolaska kroz Hormuški tjesnac", tone nakon pretrpljene štete. Iran, koji kontrolira sjevernu stranu tjesnaca, i ranije je prijetio da će blokirati prolaz tim plovnim putem tijekom sukoba sa SAD-om. Analitičari upozoravaju da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca ili veći poremećaji u prometu izazvali veliku globalnu energetsku krizu.
