Kina pokrenula opsežne vojne vježbe, okružila Tajvan

Kineska vladajuća Komunistička partija kaže da je Tajvan dio njezina teritorija, iako ga nikada nije kontrolirao, te je obećala da će zauzeti otok, ako bude potrebno i silom.

Vježbe, koje su počele rano u četvrtak i okružit će Tajvan, predstavljaju prvi pravi test za novoizabranog Lai Ching-tea dok pokušava upravljati odnosima s moćnim autoritarnim susjedom otoka.

Kineska Narodna oslobodilačka vojska (PLA) priopćila je da je pokrenula zajedničke vojne vježbe koje uključuju vojsku, mornaricu, zrakoplovstvo i raketne snage u područjima oko Tajvana u četvrtak u 7.45 sati.

Vježbe se izvode u Tajvanskom tjesnacu – uskom vodenom tijelu koje odvaja otok od kopnene Kine – kao i sjeverno, južno i istočno od Tajvana. Oni se također odvijaju u područjima oko tajvanskih otoka Kinmen, Matsu, Wuqiu i Dongyin, koji se nalaze nedaleko jugoistočne obale Kine, stoji u priopćenju Istočnog kazališnog zapovjedništva PLA-a.

Mornarički pukovnik PLA Li Xi, glasnogovornik zapovjedništva, nazvao je vježbe "snažnom kaznom za separatističke činove snaga za neovisnost Tajvana i ozbiljnim upozorenjem protiv uplitanja i provokacija vanjskih sila".

Tajvanskog Laija Peking mrzi kao "opasnog separatista" zbog zalaganja za suverenitet i poseban identitet otoka. Naslijedio je predsjednicu Tsai Ing-wen u dva mandata i započeo treći uzastopni mandat bez presedana za vladajuću Demokratsku progresivnu stranku.

Peking je osudio Laijev inauguracijski govor, tijekom kojeg je pozvao Kinu da prestane sa zastrašivanjem Tajvana.

Tajvansko ministarstvo obrane osudilo je kineske vježbe kao "iracionalne provokacije i akcije koje podrivaju regionalni mir i stabilnost".

U priopćenju od četvrtka, ministarstvo je reklo da je poslalo pomorske, zračne i kopnene snage kao odgovor na vježbe.

“Ostajemo čvrstom voljom i suzdržano. Ne tražimo sukobe, ali nećemo ni bježati od njih. Imamo samopouzdanja da ćemo zaštititi našu nacionalnu sigurnost,” rečeno je.

Glasnogovornica tajvanskog predsjednika Karen Kuo rekla je u izjavi: "Žalosno je vidjeti kako Kina jednostranim vojnim provokacijama prijeti tajvanskoj demokraciji i slobodi te regionalnom miru i stabilnosti."

"Suočeni s vanjskim izazovima i prijetnjama, nastavit ćemo braniti demokraciju i imati povjerenje i sposobnost zaštititi nacionalnu sigurnost", dodao je Kuo.

Pod čelnikom Xi Jinpingom, Kina je postala samoupornija i pojačala diplomatski, ekonomski i vojni pritisak na Tajvan dok otočna demokracija jača neformalne veze sa Sjedinjenim Državama.

U kolovozu 2022. Kina je organizirala velike ratne operacije oko Tajvana kako bi pokazala svoje nezadovoljstvo posjetom tadašnje predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Taipeiju. Peking je ispalio projektile u vode koje okružuju otok i simulirao blokadu borbenim zrakoplovima i ratnim brodovima, što je bila najveća demonstracija sile u posljednjih nekoliko godina.

Kineski ratni zrakoplovi sada redovito lete u tajvansku identifikacijsku zonu protuzračne obrane (ADIZ) i preko Srednje linije u Tajvanskom tjesnacu - neformalnoj točki razgraničenja koju Peking ne priznaje, ali ju je do posljednjih godina uglavnom poštovao.