Kina se nametnula kao važan igrač na Bliskom istoku |
Objavljeno: 30.03.2023 / 21:03 |
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle |
BERLIN - Uspješno posredovanje Pekinga između starih suparnika Saudijske Arabije i Irana baca novo svjetlo na utjecaj Kine na Bliskom istoku. Ali i na ulogu SAD-a u toj regiji. |
Već i to što su predstavnici Saudijske Arabije i Irana sjedili za istim stolom pet dana početkom ožujka bilo je senzacija samo po sebi. Činjenica da su najveći rivali u Perzijskom zaljevu 10. ožujka pristali obnoviti diplomatske odnose izazvala je veliku pažnju. Najveće iznenađenje u vezi sa zbližavanjem Rijada i Teherana bilo je to što su se dva zavađena susjeda rukovala baš u Pekingu. Iran i Saudijska Arabija su neprijateljski raspoloženi jedno prema drugom još od Islamske revolucije 1979. godine u Iranu. Te zemlje već više od deset godina podržavaju suprotstavljene strane u sukobima u regiji i vode posredničke ratove. Već́ sedam godina nemaju diplomatske odnose. Uspješno posredovanje na možda najopasnijoj liniji podjela na Bliskom istoku podiglo je ulogu Pekinga u regiji na jednu novu razinu. Julien Barnes-Dacey, direktor programa za Bliski istok u trustu mozgova Europsko vijeće za vanjske odnose ECFR, kaže da su Sjedinjene Države, koje su dugo bile nesporna odlučujuća sila u Perzijskom zaljevu, odbile posredovati. Jer Washington nema nikakve odnose s Teheranom i „vrlo malo konstruktivnog utjecaja da bi se postigao sporazum". Barnes-Dacey dodaje: „Glavna realnost ovdje je da je Kina mogla posredovati jer ima odnose sa svim stranama i utjecaj da to pokrene." Ovaj utjecaj je prvenstveno utemeljen na gospodarstvu: i za Iran i za Saudijsku Arabiju Kina je daleko najvažniji trgovinski partner, objašnjava bivši američki diplomata Jeffrey Feltman. I u drugim dijelovima Bliskog istoka trgovinska razmjena s Kinom je tri puta veća nego sa Sjedinjenim Državama. Sebastian Sons iz Instituta CARPO za Bliski istok u Bonnu (trenutno se nalazi u Kataru) za DW primjećuje da se Kina u Perzijskom zaljevu sve više doživljava ne samo kao gospodarski partner, već́ i kao mogući politički, pa čak i sigurnosni partner. Sons u sporazumu iz Pekinga vidi jasno uvažavanje Kine. Istovremeno Sons napominje da je „posljednjih godina u ovoj regiji masovno palo povjerenje u SAD i Europu, pa se u skladu s time ne doživljavaju kao ozbiljni posrednici". Američki političari su na uspjeh Pekinga u posredovanju odgovorili s očekivanim prigušenim entuzijazmom. Američka vlada je oprezno pozdravila sporazum - i pokušava umanjiti značaj posredničke uloge Kine. Direktor za komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby bio je prilično rezerviran u svojoj prvoj reakciji na potpisivanje sporazuma u Pekingu: „Ako se ovaj sporazum može održati – bez obzira na interese ili tko je sjeo za stol – ako rat u Jemenu može biti okončan i Saudijska Arabija se ne bude morala stalno pokušavati braniti od napada Huta, koje financira i podržava Iran, onda ćemo to pozdraviti", rekao je Kirby. Jeffrey Feltman, koji je posredovao u brojnim sukobima po nalogu Ujedinjenih naroda, podsjeća na važnu činjenicu: diplomatski odnosi nikako nisu kraj strateškog suparništva Saudijske Arabije i Irana. Ali američki diplomat vidi posredovanje Pekinga i u kontekstu rivalstva između Pekinga i Washingtona. I on zapaža jasnu promjenu odnosa snaga kojoj se američka politika mora prilagoditi. Feltman kaže da Amerikanci moraju prihvatiti da će se čak i zemlje poput Saudijske Arabije, s kojima SAD ima bliske veze već́ 75 godina, u budućnosti osiguravati na sve strane. „Oni će se oduprijeti pritiscima da se pridruže jednom ili drugom taboru. To vidimo u ratu Rusije u Ukrajini. I vidimo to u rivalstvu između SAD-a i Kine: postoje mnoge zemlje s kojima SAD još uvijek ima bliske veze, ali od kojih ne možemo očekivati da će stati na našu stranu u prijeporu s Kinom", primjećuje Feltman. Stručnjakinja za Bliski istok Dina Esfandiary iz briselskog trusta mozgova Krizna grupa također je sigurna da se zemlje u Perzijskom zaljevu ponovo pozicioniraju s obzirom na opću političku klimu. S neugodnim posljedicama po Washington: Početkom prosinca kineski državni i partijski čelnik Xi Jinping dočekan je sa svim počastima na prvom arapsko-kineskom samitu u Rijadu. Pri tome je opovrgnut dojam da se Kina u Zaljevu bavi samo gospodarskim odnosima. Što i ne čudi s obzirom na to da značajan dio kineskog snabdijevanja energijom ovisi o stabilnim uvjetima u regiji Perzijskog zaljeva. Dina Esfandiary vidi još jedan motiv za povećani angažman Pekinga: Saudijsko-iransko rukovanje uklapa se u diplomatsku ofanzivu kojom se Kina želi predstaviti kao mirotvorna sila ravnoteže. Samo nekoliko dana nakon saudijsko-iranskog sporazuma Xi Jinping je najavio „globalnu civilizacijsku inicijativu". Već u proljeće 2022. je objavio „globalnu sigurnosnu inicijativu", a 2021. „globalnu razvojnu inicijativu". Ti dokumenti sadrže neodređene formulacije i malo konkretnih obveza. Na Zapadu je to registrirano samo na marginama. No na globalnom jugu Peking može poboljšati svoj imidž - i osvojiti bodove u natjecanju sustava. |
|
Tagovi: NR Kina, Saudijska Arabija, Iran. Islamska revolucija |
PROČITAJ I OVO | ||
Grbin: Plenkoviću treba psihijatar |
ZAGREB - Predsjednik SDP-a Peđa Grbin kaže da oni o imenima ne govore i da na sjednici Predsjedništva nisu govorili o tome. |
Uhićen predsjednik gospićkog HDZ-a i voditelj Hrvatskih šuma |
GOSPIĆ - Jutros je u Gospiću uhićen Mario Stilinović (50), voditelj Uprave šuma Podružnice Gospić i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a grada Gospića. |
Troskot: Ponudili smo Penavi poziciju predsjednika Sabora |
ZAGREB - Zvonimir Troskot iz Mosta je gostovao na N1 gdje je komentirao post-izborna preslagivanja i koalicije. |
Nervozni Plenković udario po oporbi: Prave se bijeli kao snijeg |
ZAGREB - Nakon što je prije neki dan najavio da će svaki dan davati izjave, premijer Andrej Plenković pred novinare je došao i nakon sjednice Vlade. |
Izvor iz pregovora: Nova opcija je da Penava s oporbom postane predsjednik Sabora |
ZAGREB - Od izvora bliskih pregovorima doznaje se da se paralelno s pregovorima o većini za sastavljanje vlade odvijaju i razgovori o većini koja bi konstituirala sabor, u kojima Domovinski pokret isto sudjeluje. |