I lipnju prošle godine EU je ponudio potporu Moldaviji i dodijelio joj status kandidata, a sve je potvrđeno i ovog proljeća kada su članica EU-a u ožujku obećale nastavak potpore Moldaviji, kako sigurnosne, tako i gospodarske, na njenom europskom putu.
“Kozakov memorandum, koji je mogao pouzdano riješiti situaciju u Moldaviji prije 20 godina, jedan je od osujećenih pokušaja rješavanja akutnih problema našeg kontinenta na temelju načela OESS-a”, rekao je Lavrov. “U to su vrijeme NATO i EU torpedirali dokument… Zapravo, Moldaviji je suđeno da bude sljedeća žrtva u hibridnom ratu protiv Rusije koji je pokrenuo Zapad.”
Kozakov memorandum, podsjeća Index, bio je plan iz 2003. godine, koji je predložila Rusija, a koji je pokušao riješiti odnose između Moldavije i Transnistrije, separatističke regije koja se odvojila od Moldavije 1990. godine. Memorandum je na kraju odbacio Vladimir Voronin, tadašnji predsjednik Moldavije.
Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije je odgovorilo Lavrovu i odbacilo njegove tvrdnje, nazivajući rusku invaziju na Ukrajinu “brutalnom” i rekavši da je Moldavija “osjetila cijeli arsenal pokušaja destabilizacije koje je Rusija pokrenula protiv nas”.
“Izjave Rusije, bilo današnje ili ranije, dio su niza neprijateljskih akcija koje Ruska Federacija pokušava provesti prema našoj zemlji u proteklih 30 godina”, stoji u priopćenju. “Srećom, sve ovo vrijeme partnerske države na Zapadu bile su uz nas i pomagale nam da uspješno prevladamo te prijetnje”, dodaje se.
U priopćenju se dalje navodi: “Uzimajući u obzir da je ministar Lavrov ipak stigao na sastanak OESS-a, nadamo se da će našu poruku – jasnu i oštru – razumjeti i on: Republika Moldavija ide, nepovratno, europskim putem”.
Rusija, podsjetimo, već gotovo dvije godine vodi rat protiv susjedne Ukrajine, a tijekom cijelog trajanje invazije ruski državni vrh šalje prijeteće poruke i drugim zemljama. Prijeteća verbalna kampanja usmjerena je i protiv NATO-a, EU-a i SAD-a, a visoki ruski dužnosnici ne susprežu se ni od prijetnji nuklearnim oružjem.
