Luetić: Svaki četvrti pacijent u splitskome KBC-u je covid bolesnik

Luetić je posjetio splitski KBC kako bi vidio kakvo je stanje u toj bolnici.

"Splitski KBC je kontinuirano opterećen pet mjeseci covid pacijentima i takvo opterećenje nema niti jedna druga bolnička ustanova u Hrvatskoj", istaknuo je, dodajući kako je u njemu trenutačno svaki četvrti pacijent covid bolesnik.

Po njegovim riječima, sadašnje funkcioniranje splitske bolnice nije normalno i ona ne može dugoročno tako funkcionirati.

Luetić je pozvao mjerodavne u Hrvatskoj da splitskome KBC-u kao ispomoć pošalju medicinske sestre iz drugih dijelova Hrvatske.

U vezi s trenutačnom epidemiološkom situacijom u Hrvatskoj i Zagrebu, rekao je da brojevi hospitaliziranih covid pacijenta padaju, osim Splita.

"Razlog tomu je multifaktorijalan, ali zasigurno tomu pridonosi najniža razina cijepljenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji", dodao je Luetić.

Pohvalio je medicinsko osoblje u splitskome KBC-u, ocjenjujući kako, unatoč teškom stanju, postižu odlične rezultate.

Ravnatelj splitskoga KBC-a Julije Meštrović je istaknuo kako je 226 covid pacijenta trenutačno hospitaliziranih u toj zdravstvenoj ustanovi dosad najviše od početka pandemije.

"Od svih bolesnika u splitskome KBC-u 24 posto su covid pacijenti, i to je veliki izazov za našu bolnicu i zdravstveni sustav uopće", poručio je Meštrović.

Na novinarsku opasku kako se svaki dan u izvješćima Stožera civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije za umrle od covida navodi da su to osobe "s brojnim komorbiditetima" i upit je li u splitskome KBC-u umro ijedan covid pozitivan pacijent koji nije imao komorbiditete", Meštrović je odgovorio potvrdno.

"Sigurno je bio takvih slučajeva, ali to su iznimke", rekao je i dodao da komorbiditeti nisu smrtonosni te da se s njima može živjeti. "Covid je uzrok pogoršanja kliničkog stanja pacijenta", rekao je Meštrović.

Dopredsjednica Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo protivi se uvođenju brzih antigenskih testiranja u ordinacije obiteljske medicine.

"U cijeloj Hrvatskoj većina ordinacija obiteljske medicine nema epidemiološke prostorne uvjete za brzo antigensko testiranje", rekla je, dodajući kako je većina ordinacija i dosad obavljala brza antigenska testiranja, ali u manjoj mjeri, što će i daje činiti. Istaknula je da ordinacije ne mogu postati punktovi za testiranje.

"Treba povećati broj punktova za testiranje koji neće biti u ordinacijama", poručila je Krolo.