Mafijaški kum Sedat Peker postao velika prijetnja Erdoganu

Mafijaš i „kum" Sedat Peker je sa svojim video-porukama pridobio ljude na internetu. Na YouTubeu je objavio pet videozapisa - svaki od njih postao je viralan i od tada on određuje naslovnice u Turskoj. Sedat Peker upućuje velike optužbe poznatim političarima iz vladajuće stranke: kaže kako su umiješani u ubojstva, silovanja, šverc droge, zloupotrebu moći i mnoge druge kriminalne radnje i aktivnosti. U isto vrijeme, kako izvještava ovaj mafijaš, turska vlada ga je godinama štitila od krivičnog gonjenja - čak je od vlade dobio i policijsku zaštitu.

U svojim video porukama Peker posebno cilja na ministra unutrašnjih poslova Suleymana Soylua. Ministar ga je upozorio kad je protiv njega pokrenuta istraga; nakon toga je pobjegao iz Turske da bi izbjegao zatvor, tvrdio je Peker u jednom videu. To je prijeteća situacija za ministra unutrašnjih poslova Turske. Budući da vlada nije istražila navode Pekera, pozivi opozicije ministru Soyluu da podnese ostavku sve su veći. Pošto do sada nije pokrenuta sudska istraga, još uvijek nije jasno što je istina, a što nije.

Peker, koji je pobjegao u inozemstvo u siječnju 2020. godine, odavno je poznat turskoj javnosti. Smatra se konstantom turskog podzemlja, nekoliko puta je morao odgovarati pred sudom a osuđen je i za "osnivanje zločinačke organizacije".

Nastup na YouTubeu predstavlja daljnje narušavanje imidža za Recepa Tayyipa Erdogana. Turski predsjednik dugo je šutio. Tek nakon što se o Pekerovim otkrićima sedmicama raspravljalo u javnosti, Erdogan je bio prisiljen zauzeti stav: "Ispunjava nas tugom kad vidimo da u našoj zemlji postoje jadni i nedostojni ljudi, koji se oslanjaju na pomoć mafijaških bandi. Baš kao terorističke organizacije i kriminalne bande su iste otrovne zmije", rekao je Erdogan nakon sjednice vlade ove sedmice.

Politolog İbrahim Uslu iz Centra za društvene studije u Ankari (ANAR) smatra da je Erdoganova izjava došla prekasno.

"Ako jedan čovjek, koji je pobjegao iz zemlje, kleveće i vrijeđa vladu, vladajuća stranka AKP mora odmah djelovati i uspostaviti Istražnu komisiju u parlamentu." Uslu smatra da je ovo pravi fijasko za vladu jer već i sada postoji malo povjerenja u pravosuđe i državu.

"AKP je trebao odmah reći da će odlučno djelovati protiv kriminalnih organizacija."

Istraživači javnog mnijenja ističu da otkrića Pekera već sada negativno utiču na popularnost vladajuće stranke: Prema istraživanju turskog instituta Metropoll, podrška AKP-u iznosi 27 posto - to je pad od 33 posto u odnosu na posljednje izbore u lipnju 2018. godine. Jedna druga anketa pod nazivom "Izvještaj o Turskoj", pokazala je da je predsjednik Erdogan nedavno izgubio veliku popularnost među stanovništvom; sa 40 posto nalazi se tek na četvrtom mjestu - iza gradonačelnika Ankare i Istanbula iz redova opozicije: Mansura Yavasai Ekrema Imamoglua i također opozicione političarke Meral Aksener iz ultranacionalne stranke Iyi.

Pad popularnosti prvenstveno je posljedica ekonomske krize i loših pandemijskih uslova, objašnjava İbrahim Uslu.

"Pekerova polemika možda neće imati izravan uticaj na rezultate anketa. Ali, dugoročno će srušiti povjerenje u vladu", smatra Uslu. Politolog Baris Doster sa Univerziteta Marmara pretpostavlja da će videozapisi neposredno utjecati na Erdoganovu vlast i moć. "Doći će do kolapsa popularnosti AKP-a (...) Bilo bi pravo čudo, ako bi se vlada oporavila". Jer, opozicija će ubuduće sa uživanjem posezati za tvrdnjama Pekersa, kaže Doster.

Fikri Saglar, zastupnik najveće turske opozicione stranke CHP, ističe da causa Seker nije usamljen slučaj i da ukazuje na temeljni problem u Turskoj:

"Vlada se nikada nije uspjela distancirati od mafije (...) . Mafija se sada u potpunosti približila vladi. Pekerove video poruke pokazuju da je vlada itekako bliska sa mafijom.

Mnogim Turcima otkrića mafijaškog kuma Pekera vraćaju uspomene na jedno mračno poglavlje u turskoj povijesti: 1990-ih se pretpostavljalo da postoji sprega između visokih državnih dužnosnika i podzemlja. Politička ubistva ili slučajevi kada su ljudi jednostavno nestajali preko noći dovode se u vezu sa kriminalnim organizacijama. No, konkretnih dokaza za to rijetko ima.

Mafijaši, uglavnom iz desničarskog ekstremističkog miljea, pojavljuju se sve više u krugu visokih predstavnika vlade. U travnju 2020. godine desničar i šef ekstremističke mafije Alaattin Cakici pušten je prijevremeno na slobodu, što je rezultat zakona o amnestiji. Zbog pandemije, oko 90.000 zatvorenika je ranije pušteno iz zatvora - uključujući brojne nasilnike i kriminalce poput Cakicija. Ali na prijevremenu slobodu nisu pušteni novinari, aktivisti opozicije niti zatvorenici, kojin imaju zdravstvene probleme i bolesti.

Nakon puštanja na slobodu kriminalaca Cakicija, uslijedio je njegov kontroverzni sastanak s političarom Devletom Bahcelijem, Erdoganovim mlađim partnerom u vladi i predsjednikom ultranacionalističkog MHP - obojica se smatraju pristašama desničarskog ekstremističkog pokreta Sivi vukovi i zauzimaju slične pozicije.