Magyar zaista otvorio tajne arhive komunističkih špijuna, isplivala zanimljiva imena

Vlada je u srijedu omogućila pristup digitaliziranim dokumentima putem internetske platforme Nyitott Akták, na kojoj građani mogu pretraživati imena svojih predaka i drugih osoba koje su se našle u evidencijama komunističkih sigurnosnih službi.

Objava dokumenata dolazi 70 godina nakon što je Sovjetski Savez vojnom intervencijom ugušio Mađarsku revoluciju 1956. godine.

Upozorenje premijera

Otvaranje arhiva godinama je izazivalo prijepore, ponajprije zbog činjenice da se u dokumentima ne nalaze isključivo imena stvarnih doušnika. Među evidentiranim osobama bili su i građani koje su tajne službe nadzirale ili smatrale politički sumnjivima, bez ikakvih dokaza da su surađivali s režimom.

Upravo je zbog toga premijer Magyar pozvao javnost na oprez pri tumačenju objavljenih podataka.

„Pozivam sve da prema ovoj dugo očekivanoj objavi dokumenata pristupe dostojanstveno i čovječno“, poručio je u javnom obraćanju, upozorivši da će se mnoge obitelji sada suočiti s neugodnim i bolnim informacijama iz vlastite prošlosti.

Ministar kulture Zoltán Tarr izrazio je nadu da će otvaranje arhiva omogućiti dugoročno društveno pomirenje kroz razotkrivanje tajni komunističkog razdoblja.

Posebno je zanimljivo da se među imenima u dokumentima nalazi i njegov otac. Tarr je, međutim, naglasio da je dobio službenu potvrdu kako njegov otac nikada nije bio agent tajnih službi.

Spominje se i Viktor Orbán

Otvaranje arhiva ponovno je aktualiziralo i dugogodišnje glasine o mogućim vezama bivšeg premijera Viktora Orbána s komunističkim sigurnosnim aparatom.

Orbán je u utorak na Facebooku odbacio tvrdnje da je surađivao s tajnom policijom, navodeći da su mu tijekom služenja obveznog vojnog roka ponudili suradnju, koju je, kako tvrdi, odbio.

Istaknuo je da su on, njegova supruga i njegovi politički suradnici bili pod stalnim nadzorom komunističkih vlasti.

„Bili smo mete tajnih istraga državne partije“, poručio je bivši premijer.

Samo spominjanje nečijeg imena u arhivima pritom ne predstavlja dokaz da je ta osoba bila doušnik ili suradnik režima.

Novi dokumenti stižu u veljači

Objava arhiva još nije završena. Mađarske vlasti nastavljaju digitalizaciju preostalih dokumenata, a nova skupina dosjea trebala bi biti dostupna javnosti do 25. veljače 2027. godine.

Među njima će se nalaziti i dokumentacija koja detaljnije opisuje načine na koje su komunističke sigurnosne službe vrbovale suradnike i gradile mrežu doušnika.

Otvaranjem dosjea Mađarska se suočava s jednim od najosjetljivijih pitanja svoje novije povijesti: tko je surađivao s represivnim aparatom, tko je bio njegova žrtva i koliko se pouzdano te dvije skupine mogu razlikovati na temelju sačuvanih dokumenata.