Manji resori na udaru, Ćoriću resor gospodarstva

Još razgovaraju i slažu, danas imaju i sastanak s manjinama, koje bi također mogle dati jednog člana Vlade, ali, kako kažu naši izvori, ili bez portfelja ili s jako tankom blagajnom. Ono što je zasad posve sigurno jest da na čelu državnih financija ostaje Zdravko Marić, Vili Beroš će i dalje voditi zdravstvo, kao i Davor Božinović policiju, a Oleg Butković trebao bi ostati na čelu resora mora, prometa i infrastrukture.

– Predsjednik Vlade odlučit će tko će ostati, a tko ide, on je izbornik – nogometnim se rječnikom poslužio jučer, uoči sastanka užeg kabineta Vlade, upravo Butković.

Na pitanje je li i njegov resor jedan od onih namijenjen spajanju, začudio se.

– A s čim kad je preveliko, mi smo već spojeni – kazao je ministar koji “pokriva” cestogradnju, telekomunikacije, pomorstvo i promet.

Ono što spojeno još nije, a vrlo vjerojatno će biti jest državna imovina te energetika, koje bi se trebale pripojiti Ministarstvu gospodarstva, a sve to pod vodstvom Tomislava Ćorića, doznaje Večernji list.

– Spominju se različite opcije spajanja i pripajanja, mi smo najavili rezanje broja ministarstava i to ćemo provesti, a ono što je bitno u svim tim smanjenjima broja jest da funkcionalnost bude jednaka ili veća – rekao je jučer Josip Aladrović, čiji bi se rad i mirovinski sustav trebali pripojiti socijalnoj politici.

Kako doznajemo, Aladrović je također jedan od ministara koji bi trebali preuzeti veći opseg posla, a on sam kazao je da je na europskoj razini sasvim normalno da se spoje resori koji se bave spomenutim pitanjima.

– Bitno je da ministarstva koja ostanu, ili nova koja će nastati, budu funkcionalna i da pokažemo javnosti da naša javna uprava i Vlada mogu biti jednako funkcionalnu ili funkcionalniju s manjem brojem ministara – rekao je Aladrović pa dodao kako će, pri pripajanju, “sudbina pojedinaca iz Vlade biti u drugom planu”. Na istom je tragu bio i još uvijek prvi čovjek državne imovine Mario Banožić, koji je kazao da nitko nije rođen da bude ministar. Spreman je, objasnio je, ostati bez ministarstva, dok je Goran Grlić Radman, koji vodi vanjske i europske poslove, kazao kako on “služi domovini”.

– Sve su kombinacije i opcije otvorene. Razgovara se o onome što smo iznijeli u našem programu; da želimo imati Vladu koja će biti efikasna, učinkovita i u funkciji provedbi interesa državne politike i građana – rekao je Grlić Radman, dodajući kako ga je HDZ stavio na listu i da im je zahvalan na ukazanome povjerenju”. On svoj posao radi, veli, i to dobro, ali hoće li ostati ministar, “odlučit će mandatar”. Upravo će on reći i tko će biti na čelu Ministarstva obrane, koje bi se moglo spojiti s braniteljima. Na čelu tog ministarstva trebao bi se naći Tomo Medved, koji bi u tom slučaju preuzeo i funkciju potpredsjednika Vlade zaduženog za koordinaciju domovinske sigurnosti, koju je u ovom mandatu obnašao bivši ministar obrane Damir Krstičević. U HDZ-u kalkuliraju kako bi Medved, kao zamjenik predsjednika HDZ-a, bio logično rješenje za tu dužnost, no kako doznajemo, ovaj plan trpi i određene kritike, pa i iz samog Ministarstva branitelja.

Naši sugovornici upozoravaju kako je riječ o iznimno osjetljivom sektoru, posebno kad se uzme u obzir da se na braniteljskoj populaciji, kako veteranima tako i obiteljima poginulih i nestalih, u prošlosti i prečesto lomila dnevna politika, što ni braniteljima ni društvu u cjelini nije donijelo ništa dobroga. Zbog toga ističu kako je potencijalno spajanje resora branitelja s obranom nužno dobro osmisliti i komunicirati kako bi ova osjetljiva populacija bila sigurna da im spajanje neće oduzeti mjesto na kojem će se njihovi problemi rješavati jednako efikasno kao i u zasebnom resoru. Iz Vlade zato ističu da realizacija ovakvog spajanja, dođe li do nje, ni u jednom segmentu neće umanjiti skrb o braniteljima, od pravne pomoći do traganja za nestalima. Kad je riječ o ostalim resorima, dio izvora bliskih Banskim dvorima govori kako ni jedan resor nije pošteđen potencijalnog prekrajanja ili spajanja. Potvrđuju kako su na “udaru” prije svega manji resori, među njima i Ministarstvo kulture, koje bi se u jednoj od varijanti pripojilo resoru obrazovanja i znanosti.

Turizam bi vjerojatno mogao završiti u zajedničkom resoru s regionalnim razvojem i fondovima EU, a kao kadrovsko rješenje i ovdje se jučer spominjala Nikolina Brnjac, o kojoj se dan prije govorilo i kao o potencijalnoj novoj šefici diplomacije. Naši izvori, međutim, napominju da će ime osobe koja će zasjesti na čelo proširenog Ministarstva regionalnog razvoja ovisiti i o apetitima koalicijskih partnera podsjećajući da je riječ o resoru koji je kao predmet interesa nacionalnih manjina spominjao i prvi čovjek SDSS-a Milorad Pupovac.

Manjinci skloni preuzimanju jednog resora Konačan broj i izgled ministarstava, prema neslužbenim najavama iz Vlade i HDZ-a, trebao bi se znati do konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora. A ta bi se sjednica, zbog ponavljanja izbora u Raši i mogućih novih žalbi Državnome izbornom povjerenstvu, mogla pomaknuti za kraj srpnja ili početak kolovoza. Plenković je u međuvremenu prikupio potrebnih 76 potpisa kao mandatar buduće Vlade, a predsjedniku Zoranu Milanoviću mogao bi ih odnijeti krajem ovog ili početkom idućeg tjedna. Svoje potpise dalo je i svih osmero zastupnika nacionalnih manjina, ali iz tog kluba oprezno ističu kako je riječ tek o potpisima za parlamentarnu većinu, ne i za povjerenje novoj Vladi te da će se o uvjetima za podršku Vladi još razgovarati.

Među manjinskim zastupnicima može se čuti i kako su skloni preuzimanju jednog resora, u koji bi zasjeo netko iz SDSS-a. U HDZ-u, pak, više priželjkuju varijantu prema kojoj bi predstavnik manjine u Vladi bio koordinator manjinske politike bez portfelja. Ne isključuju, međutim, ni mogućnost da to na kraju bude ministar nekog od postojećih ili novospojenih resora.