Marta Kos: Još odlučujemo hoćemo li Srbiji isplatiti 1,5 milijardu eura, sve smo zabrinutiji

Marta Kos, povjerenica EU za proširenje, najprije je iznijela pregled situacije i pozvala na zajedničko promišljanje o smjeru u kojem ide proširenje Europske unije. Istaknula je da je riječ o jednom od najvažnijih pitanja u Europi.

"Nalazimo se u svijetu u kojem pravila sve više oblikuju velike sile i u kojem se pravila ne poštuju. U takvim okolnostima mnogi traže sigurne luke predvidljivosti i zaštite. Građani Islanda u kolovozu će ponovno glasati o pokretanju pregovora o članstvu u EU", rekla je.

Kritike Srbiji i Gruziji

Dodala je da je, zbog svega toga, rasprava o načinu proširenja nužna i pravodobna.

Kos je većini zemalja dala uglavnom pozitivne ocjene, ali je kao problematične izdvojila Srbiju i Gruziju., javlja N1 Srbija.

"Sve smo zabrinutiji zbog onoga što se događa u Srbiji. Dijelim zabrinutost Europskih zelenih i skupine Renew zbog zakona koji potkopavaju neovisnost pravosuđa, zbog represije nad prosvjednicima te zbog miješanja u rad neovisnih medija. Trenutačno procjenjujemo ispunjava li Srbija i dalje uvjete za isplatu sredstava iz financijskih instrumenata Europske unije. Nastavit ćemo podupirati Srbiju na putu prema EU, ali očekujemo da vlasti usklade pravosudne zakone s preporukama Venecijanske komisije i da obnove neovisnost medija, uključujući i kroz reforme regulatornog tijela REM", rekla je.

Naglasila je da Europska unija očekuje kontinuiran napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

"Obveze postoje na obje strane i moraju biti praćene konkretnim djelima. Već sam govorila o promjenama geopolitičkog okruženja i o tome što to znači za proširenje. Temeljne reforme ostaju prioritet. Istodobno, više ne možemo očekivati da kandidati godinama provode teške reforme bez vidljivih rezultata u praksi. Moramo brže doći do naših budućih građana", rekla je.

Balkanu prijeti gubitak 700 milijuna eura

Podsjetila je da je prošlog mjeseca podnesen prijedlog Vijeću da se sve zemlje zapadnog Balkana uključe u europsko područje besplatnog roaminga, dok su Moldavija i Ukrajina toj zoni pristupile 1. siječnja.

"Dok Ukrajina i Moldavija dobro napreduju, napredak na zapadnom Balkanu bio je znatno sporiji. Prošlog tjedna uputila sam pismo vlastima u regiji s pozivom da ubrzaju reforme, inače će njihovi građani snositi posljedice. Plan rasta temelji se isključivo na rezultatima i ima jasno određene rokove. U ovom trenutku više od 700 milijuna eura u regiji je u riziku da bude trajno izgubljeno ako se reforme ne dovrše do lipnja ove godine, odnosno do prosinca u slučaju Bosne i Hercegovine", navela je.

Govoreći o Gruziji, Kos je ocijenila da su zakonodavna kretanja zabrinjavajuća.

"Autokratski sustav državne kontrole nad političkim izražavanjem udaljava Gruziju od europske budućnosti kakvu žele njezini građani. Naš je zadatak da Gruzija ostane povezana s Europskom unijom i da možemo štititi europske interese", rekla je.

Za Crnu Goru je istaknula da bi njihov sporazum mogao biti prvi sporazum nove generacije.

"Godina 2025. bila je dobra za proširenje, postigli smo više nego u prethodnih 15 godina zajedno, i nastavljamo tim tempom i ove godine. Crna Gora napreduje u pregovorima i zatvorila je 14 poglavlja, što je više od trećine, ali nije riječ samo o brojkama. Prošlog mjeseca bila sam u Podgorici i poručila sam im da se usmjere na kvalitetu reformi i temeljna pitanja. Razgovarala sam i s vlastima i s oporbom o zakonima o unutarnjim poslovima i sigurnosti. Jasno sam rekla da ti zakoni ne trebaju biti samo usklađeni s pravilima, nego i imati potporu u društvu, a njihovu provedbu ćemo pažljivo pratiti. Albanija je u samo godinu dana otvorila svih šest pregovaračkih klastera", rekla je.

Govoreći o Ukrajini, Moldaviji i Kosovu, naglasila je da Europska unija neće gubiti vrijeme u procesu pristupanja Ukrajine.

"Nadam se da će uz potporu nove mađarske vlade Vijeće uskoro biti u poziciji službeno otvoriti sve klastere u pregovorima. Prije dva tjedna Vrhovna rada donijela je važne zakone, čime će se osloboditi dodatnih 2,7 milijardi eura proračunske potpore Ukrajini, što je ključno za stabilizaciju likvidnosti. Također očekujemo da ćemo, čim nafta ponovno poteče naftovodom Družba, moći isplatiti 90 milijardi eura zajma", rekla je.

Za Moldaviju je ocijenila da, unatoč velikim prosvjedima, pritisku Rusije i posljedicama agresije na Ukrajinu, provodi kvalitetne reforme.

"Prošlog mjeseca države članice dale su nam mandat za početak tehničkih pregovora po svih 33 poglavlja, što je priznanje za napore Moldavije i prilika za ubrzanje reformi. Kao i u slučaju Ukrajine, nadamo se odluci Vijeća o službenom otvaranju svih šest klastera", rekla je.

Dodala je da Europska unija napreduje i u odnosima s Prištinom.

"Ukinuli smo mjere i očekujemo da država nastavi s potrebnim reformama kako bi dobila europsku pomoć. Uskoro ću posjetiti Prištinu", zaključila je.