Masovni skup studenata u Nišu, tisuće ljudi na ulicama

Studenti su ujutro u više kolona s niških fakulteta krenuli ka središtu grada gdje će im se pridružiti građani Niša, a očekuje se dolazak i tisuća ljudi iz okolnih mjesta i cijele Srbije. Promet u središtu grada je blokiran, a od ranog jutra traju pripreme za doček tisuća ljudi koji će se danas okupiti u Nišu i podržati studente.

Na prosvjed u Nišu studenti su, poslije višednevnih marševa, pješačeći, trčeći štafetni ultramaraton ili biciklima, stigli sinoć iz brojnih gradova u Srbiji, a poslije prepješačenih i do 200 kilometara, dočekani su ovacijama, vatrometom, crvenim tepihom i burom emocija. Jednako tako su ih usput dočekivali i ispraćali u gradovima i naseljima kroz koje su prolazili, pripremajući im hranu i okrijepu, a mnogi su im se i pridružili bodreći ih na putu ka Nišu.

Naziv prosvjeda “Studentski edikt” simbolično je povezan s Milanskim ediktom cara Konstantina Velikog iz 313. godine, koji je rođen u tadašnjem Naisu, danas Nišu, a svojim je ediktom uveo ravnopravnost religija u Rimskom Carstvu.

Prosvjed će trajati 18 simboličnih sati, jer je 018 pozivni broj za Niš, ali je ujedno i “poziv za promjenu koja je potrebna”, objavili su studenti niškog sveučilišta, domaćini skupa u četvrtom sveučilišnom gradu u Srbiji.

Studentski prosvjedi su od 22. studenog prošle godine prerasli su u pokret i potpunu blokadu više od 60 fakulteta nakon što je skupina pristaša i dužnosnika vladajuće Srpske napredne stranke napala studente beogradskog Fakulteta dramskih umjetnosti dok su 15-minutnom šutnjom odavali počast za 15 poginulih na novosadskom željezničkom kolodvoru.

Studentski pokret dobio je u međuvremenu masovnu podršku diljem zemlje, a prosvjedi solidarnosti i komemorativna šutnja blokadom prometnica održavaju se svakodnevno od 11:52 do 12:07, simbolično u vrijeme smrtonosnog pada nadstrešnice. Studentske prosvjede kojima se zahtjeva odgovornost vlasti za tragediju u Novom Sadu, razotkrivanje korupcije na državnoj razini i učinkovit rad institucija, bez političkog utjecaja, državni čelnici nazivaju “obojenom revolucijom”, optužujući da im je cilj svrgavanje vlasti bez izbora.

Od samog početka studenti su se jasno distancirali od svih političkih utjecaja, a odluke o svojim akcijama donose na studentskim plenumima uz većinsku podršku profesora i rektorskih kolegija. U međuvremenu, studentskom pokretu raste potpora akademske zajednice, djelatnika u kulturi, odvjetnika, taksista, sindikata, maturanata srednjih škola, a sve masovnije i javnosti diljem zemlje.