Merkel na sve većem udaru kritike zbog lošeg upravljanja krizom

Do sada se lockdown u Njemačkoj tri puta produžavao, aktualni je na snazi do 14. veljače. Savezna kancelarka Angela Merkel i premijeri saveznih pokrajina bi sljedeće srijede trebali donijeti odluku o tome hoće li ugostiteljski objekti, muzeji i druge ustanove kulture, škole i vrtići i dalje morati ostati zatvoreni. Angela Merkel upozorava na opasnost prebrzog otvaranja jer strahuje da bi se broj zaraženih onda mogao naglo povećati.

Ali povećava se i broj građana koji smatraju da su svakodnevna ograničenja prevelika. Prema rezultatima istraživanja Deutschlandtrend, koje za javnu televiziju ARD provodi institut za ispitivanje javnog mnijenja Infratest-dimap, tog mišljenja je 22 posto ispitanika, što je za pet posto više nego u siječnju. 51 posto građana smatra da su ograničenja primjerena, dok je broj onih koji traže još restriktivnije mjere s 30 pao na 24 posto.

Građani kritički ocjenjuju krizni menadžment njemačke vlade. Njime je zadovoljno još samo 42 posto ispitanika, dok 56 posto nije. To je najgori rezultat od početka pandemije.

Loš početak kampanje cijepljenja i kaos s izdavanjem termina razočarali su mnoge građane. 68 posto ih smatra da se cijepljenje ne odvija dovoljno brzo. Sve više ljudi shvaća da je imunizacija jedini put za povratak u normalu. U skladu s tim povećala se i spremnost građana na cijepljenje, pokazuje istraživanje Deutschlandtrend. Ona je puno veća kod starijih ljudi. Dok u starosnoj grupi između 18 i 39 godina svaka druga osoba se želi cijepiti - u svakom slučaju, kod starijih od 65 godine ih je spremno 72 posto.

Cjepivo će još mjesecima biti oskudna roba. Zato što je Europska unija previše dugo odugovlačila i prekasno naručila premalo cjepiva. I pored toga 63 posto ispitanika, neovisno o stranačkoj sklonosti, smatra da je zajednička akcija EU-a s naručivanjem cjepiva bila ispravna. Jedino većina pristaša desničarsko-populističke Alternative za Njemačku (AfD) smatra da se Njemačka za to trebalo sama pobrinuti.

Kancelarka Angela Merkel polazi od toga da će tek krajem rujna svi koji to budu htjeli imati mogućnost cijepljenja. Kakve će to posljedice imati za zemlju i društvo? Hoće li se slobodno opet moći kretati samo oni koji su cijepljeni? Njemačko Etičko vijeće trenutno odbacuje drugačiji tretman cijepljenih. Slično misli i većina njemačkih građana – 68 posto ih je protiv, a 28 za. Većina onih koji smatraju da bi cijepljeni trebali dobiti povlastice su simpatizeri liberala (FDP).

Četiri od deset ispitanika su i dalje zabrinuti da bi se oni sami ili članovi njihove obitelji mogli zaraziti koronavirusom. Polovica Nijemaca je uznemirena zbog širenja novog soja virusa.

Istovremeno građani Njemačke ne gube iz vida neželjene efekte borbe protiv pandemije: u odnosu na prvi lockdown znatno je porastao broj onih (77 posto) koji su zabrinuti za razvoj djece, zbog ograničenog rada vrtića i škola, što je porast od 14 posto u odnosu na mjesec svibanj. 44 posto ispitanika je zabrinuto zbog slabih socijalnih kontakata.

Tri četvrtine ljudi je zabrinuto ili vrlo zabrinuto zbog ekonomske situacije. Savezna vlada i savezne pokrajine su se zadužile više nego ikad, kako bi gospodarstvo i društvo financijski pomogli tijekom krize. Dugovi će se, međutim, jednoga dana morati vratiti, ali tko će platiti račun?

Rastuća kritika brzine kojom se odvija cijepljenje, koju prati i sve veća sumnja u restriktivne mjere, ne utječe samo na ocjenu rada kriznog menadžmenta, već i na ocjenu cjelokupnog rada vlade u Berlinu i njezinih članova.

Podrška kancelarki Angeli Merkel (CDU) se međutim smanjila za samo tri posto, na 67. Za tri posto je opala i podrška predsjedniku Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markusu Söderu, mogućem kandidatu Unije CDU/CSU za kancelara – sada iznosi 54 posto. Podrška njegovom suparniku, nedavno izabranom predsjedniku Kršćansko-demokratske unije (CDU) Arminu Laschetu se povećala na 37 posto. Podrška ministru financija i kandidatu Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Olafu Scholzu se smanjila za devet posto i sada iznosi 46 posto.

Kritike međutim jedva da imaju utjecaja na rezultate budućih izbora. Vladajuća koalicija koju čine CDU/CSU i SPD i dalje bi imala tijesnu većinu u odnosu na druge stranke u Bundestagu. Znatno veća bi bila podrška koaliciji koju bi formirali CDU/CSU u stranka Zeleni.