Iako predsjednik Milanović nema izvršne ovlasti, njegov je posao razgovarati s najvišim dužnosnicima drugih država, odgovorio je Večernjem listu Milanovićev glasnogovornik Nikola Jelić na pitanje je li točno da se predsjednik Milanović sastao s Orbanom na Braču. Jelić pritom napominje da su Hrvatska i Mađarska susjedne i prijateljske zemlje, koje povezuje i duga povijest, a politički odnosi između njih kontinuirano se održavaju i razvijaju usprkos nekim otvorenim pitanjima. Predsjednik Milanović i premijer Orban tijekom susreta razmijenili su mišljenja i stavove o aktualnim globalnim pitanjima, navodi se u odgovoru.
Iako se mađarski premijer Orban tijekom ljetovanja na hrvatskoj strani Jadrana i ranije redovito neformalno sastajao s predsjednikom Milanovićem, a ponekad i s premijerom Plenkovićem, ovaj je put do susreta Milanovića i Orbana došlo u iznimno dramatičnom trenutku za Europsku uniju, pogotovo zbog diplomatskih pokušaja okončanja rata u Ukrajini, kao i u vrijeme izrazite eskalacije krize u susjedstvu, ponajprije u Bosni i Hercegovini, ali i u Srbiji. Mađarska se ovih dana spominjala kao potencijalni domaćin mirovnih pregovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog, ali onda se pokazalo da Putin nije bio posve iskren kada je Trumpa na Aljasci uvjeravao da je spreman na takav susret, s obzirom na to da Putin nipošto ne želi sjesti za isti stol sa Zelenskim. Premda blizak s Trumpom, Orban je skeptičan i distanciran prema Trumpovom pokušaju okončanja rata u Ukrajini, a istodobno inzistira na svojoj blokadi ukrajinskog puta u Europsku uniji.
Prema ukrajinskom članstvu u EU skeptičan je i predsjednik Milanović, a Orban i Milanović uglavnom su suglasni i kada je riječ o karakteru rata u Ukrajini, pomoći Ukrajini i sankcijama Rusiji. Njihovi stavovi redovito nailaze na kritike u Ukrajini, kao i u Banskim dvorima, ali i oduševljenje u Moskvi. Orban smatra da jedino Trump i Putin u izravnim pregovorima mogu okončati rat u Ukrajini, a Mađarska redovito ostaje usamljena u EU kada je riječ o europskoj politici prema Ukrajini i Rusiji.
Milanovića i Orbana povezuje i bliskost sa sada već bivšim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, koji je smijenjen nakon što je zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika nedavno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Vlasti Republike Srpske zbog toga su usvojile niz zakona koji zabranjuju rad državnih institucija na teritoriju srpskog entiteta, a Dodikova politika secesije prijeti opstanku BiH, uz otvorenu podršku Srbije i Rusije, dok EU, SAD i NATO pokušavaju osigurati stabilnost i teritorijalni integritet BiH. U tako osjetljivoj situaciji uloga Hrvatske, ali i Mađarske, posebno je važna.
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Ana Marija Katić
