Milanović: Razočaran sam mnogim stvarima i više ih neću moći mijenjati

Naglasili su da Kućibreg predstavlja jedinstven primjer povijesnog zajedništva triju naroda u pokretu otpora, ali i trajnu lekciju o važnosti suživota, dobrosusjedstva i očuvanja istarskog identiteta. "Po broju ljudi koji su se ovdje okupili, atmosferi, žaru i zanosu odmah osjećam da se radi o posebnom mjestu i o posebnoj prigodi", rekao je predsjednik Milanović.

Osvrćući se na povijesni kontekst kasne jeseni 1944. godine, kada je Hitlerov režim unatoč skorom kraju rata i dalje pokretao snažne ofenzive, predsjednik Milanović istaknuo je da ta zbivanja, gledano gotovo stoljeće kasnije, svjedoče o vremenu potpunog ludila koje mora služiti kao upozorenje za budućnost. Posebno je naglasio jedinstvenost suradnje triju naroda u Europi tog vremena.

"Talijani su prošli lošije. Ni to nije bilo odrađeno ljudski"

"Ne znam da je ikada tijekom Drugog svjetskog rata na nekom mjestu u Europi došlo do ovakvog bratstva po oružju, odnosno do slične suradnje triju naroda u pokretu otpora", rekao je hrvatski predsjednik. Komentirao je i poslijeratno razdoblje te pripajanje teritorija Jugoslaviji.

"U toj borbi, u toj raspodjeli, Talijani su prošli lošije. Ni to nije bilo odrađeno ljudski i civilizirano, kao što često biva na ovim prostorima. Puno je grešaka tu učinjeno. Međutim, ta volja, taj žar tih ljudi da tada poginu za slobodu, to je nešto što je ljudski, vrijedno, što nadilazi prostor i vrijeme i što nema samo lokalni značaj", poručio je predsjednik Milanović.

"Razočaran sam mnogim stvarima i više ih neću moći mijenjati"

Naposljetku, dodao je kako je razočaran mnogim stvarima u današnjoj Europi, koja više nije onakva kakvu je pamtio prije trideset ili četrdeset godina. "Razočaran sam mnogim stvarima i više ih neću moći mijenjati jer moj posao ima svoja vremenska i biološka ograničenja.

Međutim, ovo što se dogodilo u Kućibregu prije gotovo stotinu godina jedinstvena je stvar i izazov, ali pozitivan izazov, svima da kažu gdje u Europi postoji ovakvo mjesto, s ovakvom radnjom i ovakvim protagonistima. I zato slava im, slava njihovoj borbi, njihovom srcu, njihovom žaru, hrabrosti, i ne treba ih nikada zaboraviti", zaključio je predsjednik Milanović.

Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar u svom se govoru usredotočila na sadašnjost i budućnost regije te uputila snažne riječi pohvale stanovnicima Istre koji svojim načinom života, kaže, oblikuju autentičan i neprocjenjiv zajednički istarski identitet.

"Istra nas uči da suživot zahtijeva svakodnevnu brigu"

"Ponosni i marljivi ljudi dobra srca koji ovdje živite i stvarate najautentičniji ste odraz te povezanosti, dobrosusjedskih odnosa te bogatstva zajedničkih vrijednosti i domaćih običaja", naglasila je Pirc Musar.

Slovenska je predsjednica istaknula da su poštovanje povijesti i međusobno razumijevanje ključni temelji na kojima se gradi stabilna zajednička budućnost. "Dobrosusjedstvo zahtijeva pošten odnos prema povijesti, poštovanje žrtava te spremnost saslušati i razumjeti jedni druge.

Istra nas uči da suživot zahtijeva svakodnevnu brigu. Slovenci, Hrvati i Talijani takvim odnosom čuvamo Istru kao zajednički prostor dobrog susjedstva i gradimo budućnost u kojoj svatko ima svoje mjesto", zaključila je predsjednica Pirc Musar.

Pirc Musar i Milanović su položili vijence

Osim predsjednika i predsjednice, na komemorativnom skupu povodom 82. obljetnice bitke kod Kućibrega govorio je i predsjednik Organizacijskog odbora obilježavanja Edi Andreašić. Predsjednik Milanović i predsjednica Pirc Musar položili su vijence u čast poginulima kod partizanskog spomenika podignutog 1959. godine na uzvisini iznad sela Kućibreg u Istri, tik uz granicu sa Slovenijom.

Taj spomenik čuva sjećanje na pale borce i simbolizira zajedništvo i prijateljstvo Istrana Bujštine i Koparštine. Bitka kod Kućibrega dogodila se 3. i 4. studenoga 1944. godine, kada su partizanske snage iz Hrvatske, Slovenije i Italije zajedno branile taj prostor od znatno nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga.

U borbi je poginulo 120 boraca

U toj neravnopravnoj borbi život je izgubilo 120 boraca, među kojima je najviše stradalo pripadnika talijanskog partizanskog bataljuna "Alma Vivoda". Većina poginulih pokopana je u zajedničkoj grobnici u slovenskom selu Hrvoji.

Uz predsjednika Milanovića bili su savjetnica predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, savjetnik predsjednika za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić te savjetnik predsjednika za odnose s lokalnom i regionalnom samoupravom Nikša Peronja.