Prema postojećem zakonu, primatelj socijalne pomoći, koja se službeno zove zajamčena minimalna naknada (ZMN), ne smije imati ništa osim stana u kojem živi - posjedovanje bilo kakvog automobila, bez obzira na njegovu vrijednost, automatski ga diskvalificira osim kao mu netko od ukućana nije osoba s invaliditetom.
Značajno se dižu i iznosi socijalne pomoći za pojedine kategorije osoba. Tako mjesečni iznos za radno sposobnog samca ostaje 800 kuna, za radno nesposobnog samca raste s postojećih 900 na 1040 kuna, a za drugu odraslu osobu u kućanstvu sa 480 na 560 kuna.
Najviše rastu naknade za djecu: za svako dijete obitelj će primati 760 umjesto dosadašnjih 320 kuna mjesečno. Povećava se i maksimalni iznos socijalne pomoći koji obitelj može dobiti. Dosad je bio izjednačen s iznosom minimalne plaće, a sada raste na 150 posto toga iznosa.
Pravo na socijalnu pomoć ubuduće će imati i beskućnici koji koriste uslugu prihvatilišta, žrtve nasilja u obitelji i žrtve trgovanja ljudima kojima je priznata usluga privremenog smještaja u kriznim situacijama - dobivat će mjesečno 400 kuna. Iznimno je važna novost i to da korisniku ZMN-a koji se zaposli u neprekidnom trajanju od najmanje šest mjeseci pravo na pomoć neće prestati već će mu se za prvih šest mjeseci rada naknada umanjiti 50 posto iznosa.
Korisnici domova nakon niza godina dobit će povećanje tzv. džeparca, odnosno mjesečnog iznosa za vlastite potrebe, koji iznosi 100 kuna za sve kategorije. Prema prijedlogu novog zakona, taj će iznos narasti na 400 kuna za osnovnoškolsku djecu i starije osobe te na 560 kuna za srednjoškolce i mlade koji žive u domovima i organiziranom stanovanju.
Kako bi se smanjila institucionalizacija djece s teškoćama u razvoju, proširuje se krug ljudi koji mogu dobiti status njegovatelja na braću i sestre, bračne i izvanbračne partnere roditelje. Naknada za roditelja njegovatelja i dalje će iznositi 4000 kuna mjesečno.
Novim prijedlogom Ministarstvo socijalne politike namjerava u sljedećih pet godina ukinuti sve obiteljske domove jer nisu ispunili postavljeni cilj. Prema podacima s početka 2020. godine, u Hrvatskoj je bilo 500-tinjak obiteljskih domova koji su skrbili o najmanje 5500 ljudi.
