Mirta Matić nova predsjednica Vrhovnog suda RH

Nakon Jadranke Kosor, Kolinde Grabar Kitarović te Jasne Omejec, prvih i jedinih žena na najvišim vodećim političkim i pravosudnim dužnostima - Vlade, države i Ustavnog suda, Hrvatska dobiva i prvu ženu na čelu Vrhovnog suda.

Mirta Matić, sutkinja Visokog trgovačkog suda, a prije toga i Trgovačkog suda, na toj će funkciji naslijediti Radovana Dobronića koji je preminuo u ožujku prošle godine. Od tada je Vrhovni sud vodila Gordana Jalšovečki kao vršiteljica dužnosti predsjednice ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave.

Automatski i predsjednica DIP-a

Matić kao predsjednica Vrhovnog suda preuzima i dužnost predsjednice Državnog izbornog povjerenstva.

Prije stupanja na dužnost, koja traje četiri godine, Matić će morati i položiti prisegu pred predsjednikom Hrvatskog sabora, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručio je kako se nada da će to biti što prije.

Za Matić je glasalo 120 zastupnika, dok su dvoje - Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić bili protiv. Ljevica je na glasanje kasnila, a kada su ušli SDP-ovci, vladajući su im zapljeskali.

"Nadam se da su vladajući naučili da se nije dobro igrati s institucijama, a sada je na Matić da reagira na svako odsustvo poštovanja prema sudbenoj vlasti i pokaže što znači kada sudbena vlast ima čelnu osobu", kazao je IDS-ov Dalibor Paus.

Tri poziva i niz sukoba

Današnjem izglasavanju u Saboru prethodila su čak tri javna poziva, a proteklih 14 mjeseci obilježeni su sukobom između Pantovčaka i Banskih dvora, kao i lijevo-liberalne oporbe s vladajućima.

Sabor je imenovao Matić na prijedlog predsjednika Republike, koji je jedini ovlašteni predlagatelj kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Na posljednji, treći javni poziv raspisan 5. rujna prošle godine, uz Matić su se kandidirali i profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandra Maganić i odvjetnik Šime Savić. Saslušani su još u prosincu 2025., no HDZ je njezino imenovanje uvjetovao izborom troje ustavnih sudaca.

Naime, za predsjednika Vrhovnog suda u Saboru je potrebna obična većina dok za suce Ustavnog suda dvotrećinska većina, koja traži i dogovor s oporbom. Obzirom da lijevo-liberalna oporba na takav paket nije htjela pristati, vladajući su na Odboru za pravosuđe posljednjih pet mjeseci čak sedam puta skidali točku dnevnog reda koja se ticala davanja mišljenja o kandidatima za Vrhovni sud.

Kršenje zakonske procedure?

Tek su prije dva tjedna, nakon što su u Sabor uputili prijedlog tri kandidata za suce Ustavnog suda, kojima je i produženi mandat istekao prije mjesec dana, i to bez dogovora s opozicijom, dali podršku, ne samo Matić, nego i ostalim pretendentima za ovu najvišu pravosudnu dužnost.

Savić se javio i na prvi javni poziv raspisan lanjskog travnja. Kandidatkinje su bile još i Silvija Sunčana Stubičar i Sandra Artuković Kunšt, koje su u lipnju prošle i proceduru saslušanja pred saborskim Odborom za pravosuđe (Savić nije mogao pristupiti zbog neodgodivih obveza). Niti jedan od troje kandidata nije dobilo pozitivno mišljenje Odbora ni Opće sjednice Vrhovnog suda. S obzirom na to da to mišljenje nije obvezujuće za predsjednika prilikom predlaganja kandidata, Milanović je Saboru predložio Artuković Kunšt, no nije dobila potporu vladajućih, predvođenih HDZ-om.

Unatoč tome, Milanović je najavio kako će Artuković Kunšt ponovno predložiti, no ona se na drugi raspisani poziv ipak nije prijavila. Državno sudbeno vijeće drugi je poziv raspisalo u srpnju prošle godine, a na njega se javila samo profesorica Maganić, no Milanović njenu kandidaturu nije poslao ni na Opću sjednicu Vrhovnog suda niti saborskom Odboru već je i bez njihova mišljenja, vodeći se time da nije obvezujuće, odlučio da prijavljenu neće ni uputiti u Sabor. Tada se otvorila rasprava je li time prekršio zakonsku proceduru, što je dodatno produbilo "trzavice" s premijerom i predsjednikom HDZ-a Andrejom Plenkovićem.

DSV je potom i taj poziv poništio i raspisao treći, koji je rezultirao da Vrhovni sud konačno dobije svog predsjednika, odnosno predsjednicu.