GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Mjere zakašnjele, epidemija nekontrolirana

Mjere zakašnjele, epidemija nekontrolirana
VISOKA SMRTNOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.11.2020 / 13:48
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Posljednjih dana svaki dan umre jedan autobus ljudi od COVID-19 ili s njim. Gotovo 1500 života uzela je do jučer nekontrolirana epidemija u Hrvatskoj. Te smrti nisu brojevi, nisu nevažni statistički postotci, 1500 osoba su nečiji nezamjenjivi bake i djedovi, nečiji roditelji, djeca i bliski prijatelji.

Pravo na život i zdravlje bez obzira na to koliko netko godina imao i tijekom pandemije najvažnije je ljudsko pravo, a tek nakon njega slijede sva ostala prava, ekonomska, socijalna, građanska, politička... Nitko nikome od nas ne može jamčiti da će živjeti onoliko koliko bi želio niti znamo što nas sutra čeka, ali svatko od nas je pozvan da drugoga ne gura u smrt, odnosno da učini sve što je u njegovoj moći da spriječi smrt koja se spriječiti može.

Liječnici su ti koji doslovno spašavaju svaki ljudski život vodeći se Hipokratovom zakletvom, a ostali druge ljude mogu ubiti svojim odlukama ne pružajući im ruku ili zaštitu koja im je potrebna. Gotovo 1500 umrlih nameće pitanje koliko ih je među njima bilo onih koji su se mogli spasiti pravovremenim mjerama. Nisu to bili ljudi s neizlječivim metastazama na palijativnoj skrbi koji su znali da su na samrti, kao i njihovi bližnji, koliko god se na umiranje nitko ne može pripremiti. Kako u ovoj izvanrednoj situaciji smanjiti broj ljudskih žrtava, ali i ekonomske štete, o tome su najpozvaniji govoriti liječnici, znanstvenici, ekonomisti, a vodeći političari mogu donositi odgovorne odluke sagledavajući problem iz svih aspekata i slušajući struku, a ne obratno.

Ako moramo shvatiti da je, kako kaže psihijatar Ivan Urlić, život u doba pandemije kao ratno stanje, samo što nam je sada neprijatelj virus, onda iz tog ratnog stanja treba izići sa što manje žrtava. Ako je ova pandemija nalik na rat iz kojeg treba izaći sa što manje mrtvih, onda nije odgovornost samo na građanima jer i u ratu uz osobnu odgovornost vojnika postoji zapovjedna odgovornost generala, koja je daleko veća od pojedinačne, piše Večernji list.

U uređenom društvu kažnjava se ljude i zbog pojedinačne i zapovjedne odgovornosti. Kada sve ovo prođe, kada se vratimo normalnom životu, naravno da će se zbrajati ekonomske štete, ali te štete se daju s vremenom i uz odgovorno upravljanje popraviti, kao što se daju i tijekom pandemije smanjiti koliko god je moguće, ali nepotrebno izgubljeni životi više se neće moći vratiti. Ako se mrtvi budu brojili u tisućama, neka tada tragači za “eliksirom mladosti”, njihovi sljedbenici i oni koji misle da je u redu žrtvovati tisuće života zbog ekonomije izađu iz komocije svojih luksuznih domova i odu u njihove obitelji, pogledaju ih oči i objašnjavaju im da je COVID ubio njihove bližnje jer su ionako bili fragilni.

Svaki čovjek, a osobito psihijatri znaju da je smrt jedna od najvećih trauma i da se trauma zbog smrti gotovo 1500 ljudi u Hrvatskoj od COVID-19 množi s brojem njihovih bližnjih te se tako povećava na još nekoliko tisuća ljudi. A kraj epidemije nije blizu.

Poznati splitski psihijatar Ivan Urlić upozorava da ne umiru samo stariji od korone nego i ljudi srednje dobi zbog promjena na plućima koje nastaju nakon kontakta virusa s plućima.

– A smrt od gušenja je strašna, gubite dah, a pri svijesti ste i vidite da vam se svijest muti zbog nedostatka kisika. Oni koji su to preživjeli, taj osjećaj smrti koja dolazi po njih, sjećaju se tih slika s užasom. Nije samo smrt jedna od najvećih trauma, trauma i je i za onog koji je zaražen virusom i bolestan i za onog koji je pokraj njega i zna da je velika vjerojatnost da će bolest dobiti, a ne zna kakav će biti ishod. Mene je impresionirao slučaj iz Međimurja u kojem je 84-godišnji gospodin slavio rođendan, a na proslavi je bilo 14 ljudi i nakon nje je četvrti dan preminuo. Kakva je to radost proslave na kojoj je netko posijao smrt slavljeniku!? Čemu to sliči? Moramo čuvati svoje i tuđe zdravlje, a ne da budemo sijači smrti zbog virusa koji nosimo u sebi, znali li mi to ili ne – govori Urlić, dodajući da se moramo skloniti od virusa nošenjem maski, pranjem ruku i udaljavanjem od ljudi.

– Život i nakon 1500 smrti ide dalje kao rijeka, ali moramo sagraditi veći nasip da bude što manje žrtava, a to se može postići samo čvršćim reguliranjem mjera i kažnjavanjem onih koji ih krše. Barem će se od naplaćivanja tih globa razveseliti ministar financija. Nepotrebna žetva smrti, jer ljudi umiru zato što su drugi bili neodgovorni ići će dalje ako ne bude više odgovornosti svih nas i nadležnih. Svaki ljudski život vrijedi i za svaki se vrijedi boriti. Naravno da nam je u pandemiji smanjena kvaliteta života, jer čovjek je društveno biće koje ima potrebu za kontaktom s drugim čovjekom, ali moramo shvatiti da je ovo ratno stanje i da ratujemo s neprijateljem koji se zove virusna pandemija – zaključuje Urlić.

Kolika će biti ekonomska cijena drugog vala epidemije, ovisi o nekoliko vanjskih pretpostavki, a najvažnija je koliko ćemo čekati na cijepljenje. Bude li to tri mjeseca, to će se vrijeme lakše prebroditi, ističe analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević. Bude li se na procijepljenost stanovništva čekalo pola godine, situacija će biti dramatična u svakom pogledu. Hrvatska je još uvijek sa svojim epidemiološkim mjerama opredijeljena za politiku minimalnih ograničenja, a Lovrinčević vjeruje da će takva praksa potrajati sve do kraja ove godine.

– Predbožićno razdoblje ima znatan utjecaj na potrošnju i proračun. Moja je pretpostavka da će Vlada nastojati držati gospodarstvo i kretanje otvorenima što je moguće više do Nove godine, a tek od siječnja bi se znatnije ili čak maksimalno zatvorili do dolaska cjepiva – kaže Lovrinčević.

Osim predblagdanske potrošnje, koja je u prosincu gotovo jednako velika kao i na vrhuncu turističke sezone, na takve lagano kockarske poteze utjecala je i odluka da se iduće godine pod svaku cijenu zadrži deficit u planiranim okvirima manjim od tri posto. Pretpostavka je to da se ostvari uvođenje eura od 2023. godine.

Tagovi: koronavirus u Hrvatskoj, Ivan Urlić, Željko Lovrinčević, zatvaranje kafića, Covid-19
PROČITAJ I OVO
Katar pobijedio Argentinu, Hrvatska prolazi ako dobije Dansku
SP U RUKOMETU
Katar pobijedio Argentinu, Hrvatska prolazi ako dobije Dansku
KAIRO - Katar je u dramatičnoj utakmici pobijedio Argentinu s 26-25.
Profesor s Veterine udaljen s posla, studentice ga prijavile za seksualno zlostavljanje
ZLOSTAVLJAČ
Profesor s Veterine udaljen s posla, studentice ga prijavile za seksualno zlostavljanje
ZAGREB - Veterinarski fakultet reagirao je na slučajeve prijava za seksualno zlostavljanje koje su studentice podnijele protiv jednog od profesora na fakultetu.
Oštećena crkva Pohoda BDM na Dolcu, opasnost od mogućeg urušavanja zvonika
POTRESI
Oštećena crkva Pohoda BDM na Dolcu, opasnost od mogućeg urušavanja zvonika
ZAGREB - Među crkvama Zagrebačke nadbiskupije stradalima u potresima 22. ožujka i 29. prosinca 2020., je i župna crkva Pohoda BDM na zagrebačkom Dolcu, koja je pretrpila velika oštećenja, a postoji ozbiljna opasnost od mogućeg urušavanja zvonika uslijed novih potresa.
Capak: Nećemo nabavljati kinesko i rusko cjepivo
CJEPIVO
Capak: Nećemo nabavljati kinesko i rusko cjepivo
ZAGREB - Proizvođači kineskih i ruskih cjepiva zahtijevaju poseban proces registracije za RH odnosno EU, niti jedan od njih do sada nije niti pokazao želju da idu prema Europskoj komisiji da se to napravi.
Svjetska banka: Trećina Zagreba, Rijeke i Beograda je u zgradama visokog rizika od potresa
PORAZNO
Svjetska banka: Trećina Zagreba, Rijeke i Beograda je u zgradama visokog rizika od potresa
ZAGREB - Niti dva mjeseca prije potresa koji je pogodio područje Petrinje, Gline i Siska, Svjetska banka objavila je rezultate istraživanja rizika stanovanja u višeobiteljskim stambenim zgradama u Središnjoj Europi, na Balkanu i u Središnjoj Aziji. Iz Hrvatske istraživanje je obuhvatilo dva grada.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE