GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Mjere zakašnjele, epidemija nekontrolirana

Mjere zakašnjele, epidemija nekontrolirana
VISOKA SMRTNOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.11.2020 / 13:48
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Posljednjih dana svaki dan umre jedan autobus ljudi od COVID-19 ili s njim. Gotovo 1500 života uzela je do jučer nekontrolirana epidemija u Hrvatskoj. Te smrti nisu brojevi, nisu nevažni statistički postotci, 1500 osoba su nečiji nezamjenjivi bake i djedovi, nečiji roditelji, djeca i bliski prijatelji.

Pravo na život i zdravlje bez obzira na to koliko netko godina imao i tijekom pandemije najvažnije je ljudsko pravo, a tek nakon njega slijede sva ostala prava, ekonomska, socijalna, građanska, politička... Nitko nikome od nas ne može jamčiti da će živjeti onoliko koliko bi želio niti znamo što nas sutra čeka, ali svatko od nas je pozvan da drugoga ne gura u smrt, odnosno da učini sve što je u njegovoj moći da spriječi smrt koja se spriječiti može.

Liječnici su ti koji doslovno spašavaju svaki ljudski život vodeći se Hipokratovom zakletvom, a ostali druge ljude mogu ubiti svojim odlukama ne pružajući im ruku ili zaštitu koja im je potrebna. Gotovo 1500 umrlih nameće pitanje koliko ih je među njima bilo onih koji su se mogli spasiti pravovremenim mjerama. Nisu to bili ljudi s neizlječivim metastazama na palijativnoj skrbi koji su znali da su na samrti, kao i njihovi bližnji, koliko god se na umiranje nitko ne može pripremiti. Kako u ovoj izvanrednoj situaciji smanjiti broj ljudskih žrtava, ali i ekonomske štete, o tome su najpozvaniji govoriti liječnici, znanstvenici, ekonomisti, a vodeći političari mogu donositi odgovorne odluke sagledavajući problem iz svih aspekata i slušajući struku, a ne obratno.

Ako moramo shvatiti da je, kako kaže psihijatar Ivan Urlić, život u doba pandemije kao ratno stanje, samo što nam je sada neprijatelj virus, onda iz tog ratnog stanja treba izići sa što manje žrtava. Ako je ova pandemija nalik na rat iz kojeg treba izaći sa što manje mrtvih, onda nije odgovornost samo na građanima jer i u ratu uz osobnu odgovornost vojnika postoji zapovjedna odgovornost generala, koja je daleko veća od pojedinačne, piše Večernji list.

U uređenom društvu kažnjava se ljude i zbog pojedinačne i zapovjedne odgovornosti. Kada sve ovo prođe, kada se vratimo normalnom životu, naravno da će se zbrajati ekonomske štete, ali te štete se daju s vremenom i uz odgovorno upravljanje popraviti, kao što se daju i tijekom pandemije smanjiti koliko god je moguće, ali nepotrebno izgubljeni životi više se neće moći vratiti. Ako se mrtvi budu brojili u tisućama, neka tada tragači za “eliksirom mladosti”, njihovi sljedbenici i oni koji misle da je u redu žrtvovati tisuće života zbog ekonomije izađu iz komocije svojih luksuznih domova i odu u njihove obitelji, pogledaju ih oči i objašnjavaju im da je COVID ubio njihove bližnje jer su ionako bili fragilni.

Svaki čovjek, a osobito psihijatri znaju da je smrt jedna od najvećih trauma i da se trauma zbog smrti gotovo 1500 ljudi u Hrvatskoj od COVID-19 množi s brojem njihovih bližnjih te se tako povećava na još nekoliko tisuća ljudi. A kraj epidemije nije blizu.

Poznati splitski psihijatar Ivan Urlić upozorava da ne umiru samo stariji od korone nego i ljudi srednje dobi zbog promjena na plućima koje nastaju nakon kontakta virusa s plućima.

– A smrt od gušenja je strašna, gubite dah, a pri svijesti ste i vidite da vam se svijest muti zbog nedostatka kisika. Oni koji su to preživjeli, taj osjećaj smrti koja dolazi po njih, sjećaju se tih slika s užasom. Nije samo smrt jedna od najvećih trauma, trauma i je i za onog koji je zaražen virusom i bolestan i za onog koji je pokraj njega i zna da je velika vjerojatnost da će bolest dobiti, a ne zna kakav će biti ishod. Mene je impresionirao slučaj iz Međimurja u kojem je 84-godišnji gospodin slavio rođendan, a na proslavi je bilo 14 ljudi i nakon nje je četvrti dan preminuo. Kakva je to radost proslave na kojoj je netko posijao smrt slavljeniku!? Čemu to sliči? Moramo čuvati svoje i tuđe zdravlje, a ne da budemo sijači smrti zbog virusa koji nosimo u sebi, znali li mi to ili ne – govori Urlić, dodajući da se moramo skloniti od virusa nošenjem maski, pranjem ruku i udaljavanjem od ljudi.

– Život i nakon 1500 smrti ide dalje kao rijeka, ali moramo sagraditi veći nasip da bude što manje žrtava, a to se može postići samo čvršćim reguliranjem mjera i kažnjavanjem onih koji ih krše. Barem će se od naplaćivanja tih globa razveseliti ministar financija. Nepotrebna žetva smrti, jer ljudi umiru zato što su drugi bili neodgovorni ići će dalje ako ne bude više odgovornosti svih nas i nadležnih. Svaki ljudski život vrijedi i za svaki se vrijedi boriti. Naravno da nam je u pandemiji smanjena kvaliteta života, jer čovjek je društveno biće koje ima potrebu za kontaktom s drugim čovjekom, ali moramo shvatiti da je ovo ratno stanje i da ratujemo s neprijateljem koji se zove virusna pandemija – zaključuje Urlić.

Kolika će biti ekonomska cijena drugog vala epidemije, ovisi o nekoliko vanjskih pretpostavki, a najvažnija je koliko ćemo čekati na cijepljenje. Bude li to tri mjeseca, to će se vrijeme lakše prebroditi, ističe analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević. Bude li se na procijepljenost stanovništva čekalo pola godine, situacija će biti dramatična u svakom pogledu. Hrvatska je još uvijek sa svojim epidemiološkim mjerama opredijeljena za politiku minimalnih ograničenja, a Lovrinčević vjeruje da će takva praksa potrajati sve do kraja ove godine.

– Predbožićno razdoblje ima znatan utjecaj na potrošnju i proračun. Moja je pretpostavka da će Vlada nastojati držati gospodarstvo i kretanje otvorenima što je moguće više do Nove godine, a tek od siječnja bi se znatnije ili čak maksimalno zatvorili do dolaska cjepiva – kaže Lovrinčević.

Osim predblagdanske potrošnje, koja je u prosincu gotovo jednako velika kao i na vrhuncu turističke sezone, na takve lagano kockarske poteze utjecala je i odluka da se iduće godine pod svaku cijenu zadrži deficit u planiranim okvirima manjim od tri posto. Pretpostavka je to da se ostvari uvođenje eura od 2023. godine.

Tagovi: koronavirus u Hrvatskoj, Ivan Urlić, Željko Lovrinčević, zatvaranje kafića, Covid-19
PROČITAJ I OVO
Europa: Sve otvorenija pobuna zbog restriktivnih mjera
NEZADOVOLJSTVO
Europa: Sve otvorenija pobuna zbog restriktivnih mjera
AMSTERDAM - Strogi lockdown, spora kampanja cijepljenja, pojava novih sojeva virusa. To su glavni uzroci frustracije i bijesa.
Milanović i Plenković najpopularniji političari
CROBAROMETAR
Milanović i Plenković najpopularniji političari
ZAGREB - Prema istraživanju Crobarometar za siječanj, HDZ je dvostruko jači od SDP-a, a građani su nezadovoljni radom Vlade i sve pesimističniji. Redovitog mjesečno istraživanje objavio je Dnevnik Nove TVm u suradnji s agencijom IPSOS.
Capak: Teško da ćemo dobiti obećane doze cjepiva
CJEPIVO
Capak: Teško da ćemo dobiti obećane doze cjepiva

ZAGREB - Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je u utorak kako teško da ćemo dobiti obećane doze cjepiva, a naglasio je i kako je EU je napravila sve da raspodjela bude pravedna prema broju stanovnika, no čini se "da do te pravedne raspodjele neće doći".

Uskok: Nakon razgovora sa Šimunićem odluka o daljnjem postupanju
SPORNI RAZGOVOR
Uskok: Nakon razgovora sa Šimunićem odluka o daljnjem postupanju
ZAGREB - Uskok je u utorak potvrdio da je pozvao orloslavskog nezavisnog vijećnika Viktora Šimunića da "dostavi raspoložive materijale i iznese svoja saznanja" o snimljenom razgovoru s predsjednikom krapinsko-zagorskog HDZ-a i saborskim zastupnikom Žarkom Tušekom, nakon čega će donijeti odluku o daljnjem postupanju.
Ranko Ostojić pretrpio infarkt
INFARKT
Ranko Ostojić pretrpio infarkt
SPLIT - Potpredsjednik SDP-a i bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić smješten je u jedinicu intenzivnog liječenja splitskoga KBC-a nakon pretrpljenog infarkta, doznaje se u utorak toj zdravstvenoj ustanovi.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE