Mrak: EU se mora prilagoditi novoj stvarnosti ili će postati marginalan igrač

Koje još asove ima u rukavu? U diplomatskoj igri s Putinom, jesu li to zamrznuti ruski fondovi, ili u carinskoj igri s Trumpom, je li to veza sa zemljama Mercosura? U međuvremenu, ekstremne i neliberalne političke snage jačaju u Europi.

U takvim okolnostima u Bruxellesu je održan summit europskih čelnika koji je trebao odgovoriti na ključna pitanja o budućnosti Europske unije. 

Ograničene mogućnosti EU

Profesor međunarodne ekonomije Mojmir Mrak, koji je već u proljeće označio 2025. kao prekretnicu, za ovu RTV Slovenije ocijenio je da je odluka o zajedničkom zaduživanju za pomoć Ukrajini prvenstveno izraz ograničenih mogućnosti Unije u ovom trenutku. Naime, europski čelnici postigli su dogovor o zajmu Ukrajini, koji je Europska komisija trebala uzeti uz jamstvo u europskom proračunu i bez korištenja zamrznute ruske imovine kao izravne osnove za zajam.

Prema dr. Mraku, korištenje blokirane ruske imovine bila bi puno jača geopolitička poruka, ali bi zahtijevalo neograničena jamstva Belgiji, gdje se nalazi većina te imovine. Države članice nisu bile spremne platiti političku cijenu za takav rizik, jer bi se o tome moralo odlučivati i u parlamentima pojedinih država članica.

"Ovo je kratkoročno rješenje koje jasno pokazuje da Europska unija nije sposobna donositi najbolje strateške odluke", upozorava Mrak.

Zajam temeljen na ruskoj imovini donio bi rizike, jer je Rusija već najavila odgovor zamrzavanjem imovine zemalja Europske unije na svom teritoriju, na primjer, imovine Krke. Mrak ne zna koliko je lobiranje europskih tvrtki bilo važno u sporazumu. U svakom slučaju, prema njegovim riječima, sporazum je otkrio duboke pukotine između dvije ključne članice, Njemačke i Francuske, te opću nesposobnost Unije da djeluje kao jedno u vremenima velikih geopolitičkih izazova.

Kako će sporazum zapravo funkcionirati još nije sasvim jasno. Kao što je poznato, Mađarska, Češka i Slovačka neće u njemu sudjelovati.

"Bit će zanimljivo vidjeti kako će to tehnički provesti ako je jamstvo proračun Europske unije, u koji svi doprinose. Vjerojatno bi se udio potom proporcionalno raspodijelio preostalim članicama ako se aktivira."

Prema sugovorniku, novo zaduživanje sigurno će utjecati na pregovore o višegodišnjem financijskom okviru EU. Neto doprinositelji bit će još suzdržaniji, što može dovesti do smanjenja veličine proračuna ili promjene njegove strukture. Upravo programi koji su ključni za Sloveniju, uključujući kohezijsku politiku i poljoprivredu, mogli bi se naći pod pritiskom. Dodatnu neizvjesnost donose i rasprave o mogućem brzom prihvaćanju Ukrajine u Europsku uniju.

"Uključivanje Ukrajine bio bi pravi potres za europski proračun", upozorava Mrak, jer je riječ o zemlji s velikim potrebama i potpuno drugačijim razmjerima nego u prethodnim proširenjima.

Europska unija suočava se s egzistencijalnim pitanjem

Europska središnja banka procjenjuje da je europsko gospodarstvo iznenađujuće otporno na vanjske šokove, uključujući američke trgovinske mjere. Mrak se djelomično slaže s ovom procjenom, ali upozorava da se još uvijek radi o mršavom rastu od oko jedan posto. Europska unija uspjela je djelomično preusmjeriti trgovinske tokove i ojačati trgovinske odnose s drugim regijama, ali budućnost ostaje neizvjesna.

Što se tiče ublažavanja zelenih politika i administrativnih opterećenja, Mrak vidi opasnost od spontanog povlačenja već usvojenih pravila, posebno zbog novih političkih saveza u Europskom parlamentu.

"Činjenica da se Europska pučka stranka sada svrstava uz krajnje desne dijelove parlamenta i zapravo preskače ovu tradicionalnu veliku koaliciju strukturna je promjena koja bi mogla imati vrlo negativan utjecaj na daljnje funkcioniranje Europske unije.“

Mnogi kritičari situaciju objašnjavaju djelovanjem unutarnjih i vanjskih neprijatelja. Za unutarnje se kaže da predstavljaju zemlje koje se udaljavaju od liberalne demokracije. Među vanjskima, osim Putina, vide i američkog predsjednika Trumpa, koji sve otvorenije podržava ove krajnje desne i populističke snage u državama članicama Europske unije. Prema Mraku, Europska unija nalazi se u svijetu koji se sve više temelji na moći, a ne na pravilima. Ako se tome ne može prilagoditi, postat će marginalni igrač.

"Europska unija bila je relativno dobro institucionalno organizirana za svijet koji je funkcionirao trideset ili četrdeset godina. Ali kada svijet prijeđe na novu strukturu temeljenu na moći, pitanje za Uniju je je li sposobna prilagoditi se toj promjeni. Nisam baš siguran u to.“

Ključni problemi, kaže, su neučinkovit način donošenja odluka, koji se još uvijek temelji na konsenzusu, i nedovoljna spremnost za zajedničko financiranje velikih ulaganja na razini EU. „Neuspjeh u donošenju odluka danas je odluka sama po sebi“, naglašava. Političko vodstvo Unije, kako na razini država članica tako i Europske komisije, kojoj, po njegovom mišljenju, nedostaje jasnoće, odlučnosti i kredibiliteta.