Najveći izazovi koji čekaju Tomislava Tomaševića

Na stolu je odmah rebalans proračuna koji se smatra prenapuhanim, a potom i procjena o tome jesu li cijene komunalnih usluga u glavnom gradu zapravo realne ili je populistička politika bivšeg gradonačelnika Milana Bandića zapravo previše stajala gradski budžet u smislu subvencija.

Naime, dok je autobusna karta u Rijeci 15,50 kuna u jednom smjeru, tramvajska u Zagrebu je – četiri kune. Stoga je jedno od glavnih pitanja hoće li usluge promjenom vlasti morati poskupjeti, piše Novi list.

Usto Tomaševića čeka rješavanje teme odlagališta otpada, »novog Jakuševca«, pokretanje nove skupe žičare koja još čeka dozvole, a jednako tako i revizija postojećih ugovora koje Grad ima sklopljene s privatnim tvrtkama, posebno u sektoru zbrinjavanja otpada, gdje se spominju tvrtke Petra Pripuza. Jedan od natječaja koji je već poništen jest onaj o nabavi novih automobila za Grad Zagreb, za kojega je Tomašević ocijenio da je potpuno nepotreban te da je evidentno bio prilagođen jednom ponuđaču, a pred njim su i brojne kadrovske odluke, s obzirom na to da nova vlast planira reorganizaciju gradske uprave i smanjivanje broja pročelnika sa sadašnjih 27 na maksimalno 15. Naravno, oni se moraju birati na javnim natječajima, ali sve će ovisiti o volji samog Tomaševića.

Naravno, pitanje svih pitanja za građane Zagreba jest i obnova od potresa, koju bi trebao voditi njegov zamjenik, arhitekt Luka Korlaet, a pod hitno se očekuje i osnivanje posebnog gradskog ureda za obnovu i upravo je to jedan od prvih koraka koje će nova, Tomaševićeva vlast poduzeti, čim se u utorak sastane gradonačelnik Tomašević s premijerom Andrejem Plenkovićem i šefom državnog ureda za obnovu Damirom Vanđelićem.

Kad je riječ o gradskom proračunu, on za 2021. godinu iznosi gotovo 14 milijardi kuna, ili čak 16 posto više nego godinu ranije, iz čega je tadašnja oporba Milana Bandića zaključivala da je proračun namjerno prenapuhan kako bi se pred lokalne izbore novac trošio na »kupovinu« naklonosti birača. Na rebalansu, koji se očekuje na prvoj sjednici nakon konstituiranja nove Gradske skupštine, dakle već do srpnja, očekuje se smanjenje tog proračuna, no ono što je »kvaka 22« za Tomaševića jest činjenica da se ukupni kumulirani dug stvoren kroz niz prethodnih godina zapravo ne zna, odnosno nova će vlast morati prvo sama zbrojiti sve stavke koje čine taj dug. Dosad se baratalo iznosima od oko 1,5 milijardi kuna, pa oko dvije milijarde, a neki iz oporbe, poput Mosta, tvrde da dostiže i pet milijardi kuna.

No dojučerašnja gradonačelnica Jelena Pavičić-Vukičević to demantira. Ona ističe da je Grad Zagreb zadužen koliko zakon to dopušta – odnosno do 20 posto izvornih prihoda proračuna i da kreditna zaduženja od oko dviju milijardi kuna na konačnu naplatu dolaze do 2035. godine te da se uredno servisiraju.

Nominalno, stanje dospjelih a nepodmirenih obaveza Grada Zagreba prema službenim podacima Gradskog ureda za financije iznosi 617 milijuna kuna, no izravan dug Grada povećao se na dvije milijarde kuna, što predstavlja umjerenih 27 posto poslovnih prihoda u 2019. godini u usporedbi s 24 posto u 2018., komunicirano je pak na siječanjskoj sjednici Gradske skupštine.

– Molimo i za malo strpljenja, prvo treba napraviti rebalans za ovu godinu, ova je godina sama po sebi bila teška. Treba napraviti i unutarnju i stručnu vanjsku reviziju. Doista nije dug samo ono što vidimo kao dug poput onog u blagajni, postoje različite vrste dugova; trebamo vidjeti kako ćemo to složiti, a da to ne bude na štetu građana i da usluge ne poskupljuju, kazala je Rada Borić iz pobjedničke platforme Možemo! na ovu temu.

U svakom slučaju, kumulirani dug bivša je uprava planirala pokriti kroz naredne četiri godine, do 2025. godine, i to uz pomoć prodaje »obiteljskog srebra«, odnosno vrijednih nekretnina kompleksa Gredelj (618,5 milijuna kuna), Zagrepčanke (376,7 milijuna kuna) i Paromlina (75 milijuna kuna). Za očekivati je da će nova vlast te odluke mijenjati jer su upravo iz platforme Možemo!, koja je tada još bila u oporbi, poručivali da se iza svega krije ne samo ambicija da se pokrpaju rupe u budžetu nego i da se pritom pogoduje raznim privatnim investitorima koji su se pojavljivali u priči.

Mediji sada pišu kako ni stari Bandićev kompanjon iz Dubaija, emiratski poduzetnik Mohamed Alabbar, najpoznatiji kao osnivač Emaar Propertiesa, kompanije koja stoji iza projekata kao što su Burj Khalifa i Dubai Mall, ne želi odustati od ulaganja u Zagreb i gradnje »Manhattana na Savi«.

»Itekako sam zainteresiran«, kazao je Alabbar prije nekoliko dana na HRT-u, dodajući kako planira stupiti u kontakt s novim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem kako bi mu izložio svoj plan.

»Dao bih mu nekoliko tjedana da se upozna s materijom. Važno je da mu barem objasnim što sam imao na umu. Možda su ljudi pogrešno shvatili to što planiram. To je projekt baš po mjeri Zagreba«, poručio je poduzetnik čije tvrtke rade u 14 zemalja. Hoće li ga Tomašević uopće primiti, to još nije poznato, ali je poznato da su ljudi iz ekipe Možemo! bili kao oporba oštro protiv te investicije.

Pod pritiskom javnosti, naime, Bandić je bio službeno odustao od tog projekta krajem prošle godine jer zagrebačka Gradska skupština nije usvojila izmjene Generalnog urbanističkog plana koje bi taj projekt omogućile. Prema ugovoru potpisanom ranije u Abu Dhabiju, Grad bi uložio 1,1 milijun kvadratnih metara zemljišta uz rijeku Savu, a investitor Eagle Hills, koji stoji i iza projekta Beograd na Savi, izgradio bi na tom zemljištu kongresno-poslovno-stambeni megakompleks, no projekt je zasad propao.

Tomašević mora pokrenuti i novu Žičaru Sljeme, koja je zbog buke odlukom inspekcije ostala bez uporabne dozvole, protiv čega su u gradskoj upravi bili prosvjedovali, a koja je ukupno na kraju koštala oko 750 milijuna kuna, premda su prvi ugovori bili sklopljeni na upola manje, odnosno na 350 milijuna kuna te je jasno da i tu postoje financijske dubioze. Nova vlast sada mora taj projekt upogoniti jer je dovršen i novac je već potrošen, ali i to je jedan od projekata koje tek treba platiti u budućim godinama.

Problem je i zbrinjavanje otpada – osim što se svi slažu da deponij s Jakuševca treba biti premješten i izgrađen negdje drugdje, makar nova lokacija u prostornoplanskoj dokumentaciji još ne postoji, tu je i pitanje tvrtki koji rade na tom poslu za Grad, a koje mediji nazivaju »gospodarima otpada« u glavnom gradu. Tomašević je kao zeleni političar itekako osjetljiv na to pitanje, a pritom je jasno najavio reviziju svih ugovora sa CIOS-om i ostalim uključenim tvrtkama.

Naime, iako Zagreb ima Holding kao krovnu komunalnu tvrtku koja objedinjava sve komunalne firme, poslovi zbrinjavanja otpada povjereni su privatnim tvrtkama, a nova vlast takvu politiku želi promijeniti. Hoće li uspjeti ovisi o tome kako su ti ugovori sklopljeni, no nova je vlast svakako najavila reviziju i novi koncept upravljanja.

Iako je gradski pročelnik za školstvo Ivica Lovrić već dao ostavku, i dalje će imati pravo na gradsku plaću s obzirom na to da je njegovo radno mjesto zapravo ono savjetnika gradonačelnika. Bivša v. d. gradonačelnika Jelena Pavičić-Vukičević aktivirala je pak opciju 6 plus 6 mjeseci plaće na koju po zakonu ima pravo. I šefica Holdinga Ana Stojić Deban već je najavila ostavku, kao i još neki pročelnici, no to ne znači da sve to neće biti trošak za Grad. Naime, razriješi li Tomašević upravu Holdinga, slijede i otpremnine, od najmanje po tri bruto plaće smijenjenih službenika. No Grad Zagreb već vodi spor težak 2,2 milijuna kuna na Vrhovnom sudu zbog smjena ranijih članova uprave te megatvrtke, stoga je jasno da će i sama reorganizacija gradske uprave i rada Holdinga, koju je Tomašević najavio, biti skup sport za novog gradonačelnika.

U Možemo! se zaklinju da će novi pročelnici biti transparentno birani na javnom natječaju te da, dapače, potiču sposobne i izvrsne pojedince da se na te pozive jave.