NATO na korak od povijesnog dogovora

Kako je rekao glavni tajnik Mark Rutte, ovaj je sastanak od povijesnog značaja jer je na njemu dogovoren ambiciozan cilj novih kapaciteta, od zračne i raketne obrane te logistike do specijaliziranih formacija za djelovanje.

- Treba nam više sredstava, snaga i kapaciteta kako bismo se pripremili za suočavanje s bilo kojom prijetnjom i u potpunosti provodili naš plan kolektivne obrane. Za to nam trebaju znatno veća sredstva za obranu, što je ključ svega - istaknuo je glavni tajnik NATO-a.

Ministri obrane razgovarali su o obrambenim ciljevima i jasnoj potrebi povećanja kapaciteta, a o izdvajanju sredstava potrebnih za to odlučit će šefovi država ili vlada na summitu u Haagu. Rutte je poslijepodne potvrdio da je inicijalni dogovor postignut.

- Dogovorili smo se o ambicioznom novom skupu ciljeva sposobnosti i to je jako važno. Točno smo opisali u koje sposobnosti saveznici trebaju ulagati u nadolazećim godinama. To uključuje protuzračnu obranu, borbene zrakoplove, tenkove, dronove, osoblje i logistiku. Sve je to potrebno kako bismo održali naše odvraćanje i obranu snažnima, a naše ljude sigurnima - rekao je Rutte.

Sjedinjene Američke Države ne skrivaju kako žele da se članice NATO-a obvežu da će ubuduće za obranu izdvajati najmanje pet posto BDP-a. To je u srijedu u Bruxellesu na sastanku ministara obrane potvrdio američki tajnik za obranu Pete Hegseth. On je rekao da je NATO dosad "mjesečario prema irelevantnosti" te da je angažiranje američkog predsjednika Donalda Trumpa dovelo do toga da se ovaj savez oživi i europski saveznici shvate potrebu većih ulaganja u obranu.

Ulaganje od pet posto BDP-a u obranu je tako bilo glavna poruka s ovog sastanka, a to će biti potvrđeno i na summitu u Haagu.

- To je sad posao koji je pred nama - potvrdio je Rutte, dodavši da se granica od pet posto odnosi "na sve saveznike", pa i na Sjedinjene Američke Države.

Američki ministar obrane Hegseth izjavio je kako je uvjeren da će u sljedećih nekoliko tjedana NATO postići dogovor o cilju ulaganja od pet posto, od čega bi 3,5 posto bilo za vojsku, a ostalih 1,5 posto za obrambenu infrastrukturu i povezane aktivnosti.

- Bio je to savez koji je mjesečario prema irelevantnosti, a predsjednik Trump je u svojem prvom mandatu to prekinuo i rekao da svi trebaju trošiti više. Po ovom pitanju on to čini i sada. Ovdje sam vidio da su mnoge zemlje spremne gurati do krajnosti kako bi se postigao cilj. To je dobro. Ovako prijatelji pomažu prijateljima - rekao je Hegseth te odbacio mogućnost da Amerika "napusti NATO", ali stalno je ponavljao potrebu da ostali saveznici povećaju svoje kapacitete obrane.

Mark Rutte, glavni tajnik NATO-a, također je rekao da je cilj postići svojevrsnu ravnotežu između obrambenih kapaciteta Sjedinjenih Američkih Država s jedne strane te europskih saveznika i Kanade s druge strane. Ta je razlika nedopustivo velika u ovom trenutku i to čini i Europu i Kanadu ovisnima o američkoj spremnosti za obranu preko NATO-ova načela kolektivne obrane.

- SAD je u potpunosti privržen NATO-u, ali istodobno se očekuje da Europljani i Kanađani povećaju svoje trošenje za obranu. Siguran sam da ćemo to postići do summita u Haagu - rekao je glavni tajnik NATO-a.

Anušić: Hrvatska spremna proizvoditi velike količine borbenih dronova

Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić je potvrdio da se na sastanku ministara NATO-a razgovaralo o potrebi većeg ulaganja u obranu, da su SAD izrazile spremnost nastaviti zaštitu svojih europskih saveznika, ali da se sve više fokusiraju i na Indopacifik, pa Europljani moraju više odgovornosti preuzeti na sebe.

Potvrdio je cilj NATO-a da se 2032. godine izdvajanja povećaju na 3,5 posto BDP-a za osnovnu obranu i dodatnih 1,5 posto za sigurnost. Govorio je i o prioritetima Hrvatske:

- To su kibernetička sigurnost, sustavi zaštite od informatičkih kibernetičkih napada, ali i radarski sustavi, protuzračni sustavi srednjeg dometa, artiljerija, haubice i sve ono što je i javno komuniciralo Ministarstvo obrane. Ponovio sam i danas: spremni smo preuzeti vodeću ulogu unutar EU, pa možemo reći i u NATO-u za proizvodnju borbenih dronova. Mogli bismo ih proizvoditi u velikim količinama i zadovoljiti potrebe Europske unije i članica NATO-a - poručio je Anušić.