GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemačka ulaže milijarde u nova atomska skoništa

Njemačka ulaže milijarde u nova atomska skoništa
OPASNOST OD RATA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.07.2024 / 13:31
Autor: SEEbiz
BERLIN - Njemački gradovi zalažu se za izgradnju skloništa za zaštitu stanovništva u slučaju rata. Ali, pitanje je kolika bi bila korist od njih, imajući u vidu destruktivnu moć modernog oružja i eventualnog nuklearnog rata.

Možda ne postoji bolji način da se procijeni koliki je strah u nekoj zemlji nego da se baci pogled na tvrtke koje grade privatne bunkere. Na primjer, BSSD Defense, tvrtki sa sjedištem u Berlinu koja gradi „sustave zaštitnih prostorija“ za privatnu, poslovnu i vojnu upotrebu - u posljednje vrijeme posao ide dobro. Pored razne kućne sigurnosne opreme, tvrtka nudi sve, od „prostorija za privremenu izolaciju i zaštitu“ za oko 20.000 eura, do pravih skloništa za skoro 200.000 eura.

Tehnički direktor BSSD-a Mario Piejde kaže da su posljednjih godina imali povećan broj poziva privatnih osoba, vatrogasnih službi i lokalnih vlasti. Zanimanje je počelo rasti tijekom pandemije COVID-a, a zatim je ponovo pojačano 2022. kada je Rusija napala Ukrajinu.

„Postoji aktivna potražnja i aktivno zanimanje, jer nema toliko firmi koje se time bave. Nitko nije mogao očekivati da će se u Europi ponovo voditi konvencionalni rat, ali nažalost, povijest se ponavlja. Ljudi koji su o tome ranije razmišljali sada su počeli provoditi svoje planove“, rekao je Piejde za DW.

Čini se da je slično i u političkim krugovima: početkom lipnja, na konferenciji ministara unutarnjih poslova u Potsdamu, Savezno ministarstvo unutarnjih poslova predstavilo je svojim pokrajinskim kolegama „izvještaj o stanju razvoja modernog koncepta skloništa“ za njemačko stanovništvo.

Taj izvještaj se pojavio tri mjeseca nakon što je Njemačko udruženje gradova i općina, koje predstavlja 14.000 lokalnih vlasti, pozvalo saveznu vladu da u idućih deset godina uloži 10 milijardi eura u civilnu zaštitu i da to iskoristi za osposobljavanje 2.000 bunkera iz doba Hladnog rata.

To nije mali pothvat. Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) kaže za DW da je samo 579 tih bunkera još uvijek određeno kao javna skloništa i da imaju mjesta za oko 478.000 ljudi (ili 0,56 posto njemačke populacije). Čak ni ti bunkeri nisu „ni funkcionalni ni spremni za upotrebu“ nakon što je 2007. napušten raniji sustav skloništa.

Novi koncept bunkera je u fazi planiranja, kaže BBK, ali izvještaj savezne vlade, koji je procurio u razne njemačke medije, kaže da bi za zaštitu ukupnog stanovništva bilo potrebno izgraditi još oko 210.100 bunkera, što bi trajalo 25 godina i koštalo 140,2 milijardi eura.

„Izgradnja zaštite stanovništva je svakako bila zanemarena u posljednjih 35 godina“, rekao je Piejde, ali bi oživljavanje ovakvih skloništa trebalo biti izvodivo: „Nije se puno promijenilo u izgradnji u posljednjih 50 godina. Postoji određena čvrstoća zidova, debljina zidova, sustavi filtera. Sve što se promijenilo je napajanje i efikasnost baterija.“

Hans-Walter Borries, direktor Instituta za ekonomske i sigurnosne studije FIRMITAS na Sveučilištu u Wittenu, slaže se da je pitanje zaštite stanovništva jako zanemareno.

Ali, on postavlja pitanje kolika bi zapravo bila korist od bunkera, s obzirom na vojnu moć u ratu između NATO-a i Rusije (ako je to zaista scenarij za koji se sprema): na primjer, Rusija ima hipersonične rakete koje bi za dvije do pet minuta iz Kalinjingrada mogle dosegnuti praktično bilo koji europski grad.

„Nije to kao u Drugom svjetskom ratu, kada su upozorenja od bombardera koji lete iznad Hannovera prema Berlinu davala ljudima 15 ili 20 minuta da pronađu sklonište. Sa sadašnjim vremenima reakcije ne postoji način da se upozori stanovništvo“, rekao je za DW Borries, koji je također pričuvni pukovnik Bundeswehra.

Njemačka vlada je svjesna ovog problema. U slučaju rata, kaže vladin izvještaj, veliki centralni bunkeri bili bi puno manje korisni od decentraliziranih zaštićenih prostora unutar stambenih zgrada. Zato vlada planira preporučiti građanima da nabave jeftin i lako dostupan građevinski materijal za izgradnju sigurnih prostorija u svojim podrumima.

Borries nije uvjeren u taj koncept, posebno imajući u vidu da bi takav sukob mogao brzo eskalirati u nuklearni rat, a nuklearno oružje je sada nesagledivo destruktivnije od onog koje je koristio SAD na kraju Drugog svjetskog rata.

„Posljedice više nisu usporedive s Hirošimom ili Nagasakijem. Modernim oružjem cijelu Njemačku bi se moglo zbrisati s devet do dvanaest raketa“, rekao je on.

Bunkeri koji bi mogli izdržati takvu vrstu napada morali bi biti ukopani tisućama metara duboko u švicarskim Alpama. „A poslije toga više uopće ne biste htjeli izaći van“, rekao je ovaj stručnjak.

Umjesto da ulaže milijarde u izgradnju mreže bunkera za slučaj rata, Borries tvrdi da bi vladama bilo bolje da ulažu u ono što je on nazvao „normalnom“ zaštitom stanovništva. To bi, kako je rekao, mogao biti sustav upozorenja na katastrofe, posebno one prirodne poput poplava, i kreiranje bolje obuke za organizacije za pomoć u katastrofama.

„To znači novac za obuku, vježbe, suvremenu opremu. Sve bi to imalo više smisla nego zamišljati ove scenarije nuklearnog rata kada ionako ne možete ništa učiniti", zaključio je Borries.

Tagovi: njemačka, nuklearne rakete, atomska skloništa
PROČITAJ I OVO
MVEP proglasio trojicu crnogorskih dužnosnika nepoželjnima u Hrvatskoj
PERSONA NON GRATA
MVEP proglasio trojicu crnogorskih dužnosnika nepoželjnima u Hrvatskoj
ZAGREB - Hrvatska je crnogorske političare Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića proglasila nepoželjnima u Hrvatskoj zbog narušavanja dobrosusjedskih odnosa, priopćilo je ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) u četvrtak.
Pobuna dijela liječnika u Traumatologiji
NEZADOVOLJSTVO
Pobuna dijela liječnika u Traumatologiji
ZAGREB - Liječnici iz zagrebačke Traumatologije već neko vrijeme upozoravaju na kadrovsku devastaciju klinike na čelu koje je donedavno bio Dinko Vidović, a sada su sazvali i izvanrednu press konferenciju gdje su govorili o svojim uvjetima rada.
Biden: Odlučio sam predati baklju, to je najbolji način da ujedinimo naciju
PORUKE
Biden: Odlučio sam predati baklju, to je najbolji način da ujedinimo naciju
WASHINGTON - Predsjednik SAD-a Joe Biden rekao je u srijedu, u svom prvom javnom obraćanju nakon povlačenja iz predsjedničke utrke protiv Donalda Trumpa, da je od drugog mandata odustao zbog zabrinutosti za budućnost zemlje, stoga "predaje baklju novoj generaciji".
Demokrati odlučili kada će i službeno nominirati Kamalu Harris za predsjednicu
ODLUKE
Demokrati odlučili kada će i službeno nominirati Kamalu Harris za predsjednicu
NEW YORK - Odbor za pravila Demokratske stranke prihvatio je u srijedu plan da se Kamalu Harris službeno nominira za predsjedničku kandidatkinju već 1. kolovoza prije stranačke konvencije u Chicagu od 19. do 22. kolovoza, dok bi Harris trebala izabrati potpredsjedničkog kandidata do 7. kolovoza
FBI otkrio što je Trumpov napadač pretraživao na internetu prije atentata
OTKRIĆA
FBI otkrio što je Trumpov napadač pretraživao na internetu prije atentata

WASHINGTON - Dvadesetogodišnji muškarac osumnjičen za pokušaj ubojstva bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa je na dan kada se registrirao za njegov predizborni skup u Butleru u Pennsylvaniji pretraživao internet o atentatu na Johna F. Kennedyja, rekao je šef FBI-a Christopher Wray u srijedu.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE