Nobelova nagrada za mir protivnici Nicolasa Madura

Ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir se zove Maria Corina Machado, dolazi iz Venezuele i godinama se bori protiv jačanja diktature u svojoj domovini. „Mi dodjeljujemo nagradu Mariji Corini Machado za njezino neumorno zalaganje za demokratska prava naroda Venezuele i za njezinu borbu za pravedni i mirni prijelaz iz diktature u demokraciju“, stoji u obrazloženju norveškog Nobelovog odbora u Oslu.

Machado je dugogodišnja protivnica aktualnog predsjednika Venezuele Nicolasa Madura čiju vladavinu opisuje kao vojnu diktaturu. Ona se borila i protiv Madurovog prethodnika Huga Chaveza koji je također njegovao diktatorski stil vladanja latinoameričkom zemljom. „Demokracija treba ljude koji će ustati i pružiti otpor“, izjavio je glasnogovornik Nobelova odbora.

Nagrada za slobodu i demokraciju

Zbog svog političkog angažmana Machado je u svojoj domovini bila stalno izložena represiji i pokušajima zastrašivanja od strane „socijalističke“ vlade pod vodstvom predsjednika Madura. Više je puta bila uhićivana te se u vlastitoj zemlji mora skrivati.

Godine 2024. Machado je na predsjedničkim izborima u Venezueli bila nominirana kao kandidatkinja oporbene Platforme demokratskog jedinstva, no državno izborno povjerenstvo, koje je pod utjecajem vlade, isključilo ju je iz utrke. Umjesto nje se kandidirao diplomat Edmundo González Urrutia koji je, prema mišljenju međunarodnih promatrača, osvojio najviše glasova no Maduro, koji je na vlasti od 2013., nije priznao taj rezultat.

Prošle godine Machado i Urrutia nagrađeni su Saharovljevom nagradom za ljudska prava Europskog parlamenta. Također, iste godine Machado je primila i Nagradu za ljudska prava Václav Havel.

Europski parlament je u obrazloženju dodjele nagrade rekao kako je Machado „postala središnja figura prodemokratskog pokreta u Venezueli“. Nagrada za Machado je, kako se navodi, ja nagrada za sve Venezuelce u i izvan zemlje koji se bore za ponovno uspostavljanje slobode i demokracije.

Bez reakcije iz Bijele kuće

Za sada nema reakcije iz Bijele kuće. Aktualni američki predsjednik Donald Trump je u nekoliko navrata dao do znanja kako je upravo on taj koji najviše zaslužuje Nobelovu nagradu za mir.

„U samo sedam mjeseci okončao sam sedam beskrajnih ratova“, rekao je američki predsjednik u rujnu u svom govoru pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku. „Svi kažu da bih trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir za svaki od tih uspjeha. Ali za mene je prava nagrada činjenica da sinovi i kćeri odrastaju sa svojim majkama i očevima, jer milijuni ljudi više ne ginu u beskrajnim i sramotnim ratovima.“

Trump bez nagrade

Istraživačica mira Siri Aas Rustad iz Instituta za istraživanje mira u Oslu (Peace Research Institute Oslo) se ne slaže s tom procjenom. „Ne, on nije riješio sedam ratova i sukoba. Doprinosio je pregovorima, ali to nije dovoljno da bi se dobila Nobelova nagrada za mir. Mnogi ljudi trenutno imaju dojam da je svijet postao nestabilniji i nasilniji, da ima više ratova. A jedan od razloga za to može biti način na koji se Sjedinjene Države ponašaju na svjetskoj pozornici.“

Povjerenstvo koje odlučuje o dodjeli nagrade za mir je posljednji put zasijedalo u ponedjeljak, dakle prije dogovora Izraela i Hamasa o prekidu rata u Pojasu Gaze.

Do sada su četiri predsjednika SAD-a primili Nobelovu nagradu za mir: Theodore Roosevelt, Woodrow Wilson, Jimmy Carter i Barack Obama.

Prema želji Alfreda Nobela, nagrada za mir bi trebala biti dodijeljena onima koji ostvare najveće napretke na području stvaranja „više bratstva među narodima, smanjenja vojske ili onome tko organizira mirovne kongrese“.

Nobelova nagrada za mir je dotirana s oko milijun eura i bit će dodjeljena na svečanosti 10. prosinca u Oslu.

Prema podacima Nobelova odbora, ove je godine za nagradu za mir nominirano 338 kandidata, među kojima su 244 pojedinca i 94 organizacije. Ukupno je to 52 kandidata više nego prethodne godine. Tko je među nominiranima i tko je predložio pojedine kandidate u svijetu Nobelovih nagrada uvijek se drži u tajnosti punih 50 godina.

Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se od 1901. godine u Oslu. Prošle je godine ta ugledna nagrada pripala organizaciji Nihon Hidankyo, Japanskoj konfederaciji žrtava atomske i hidrogenske bombe. Među ranijim dobitnicima bili su američki borac za građanska prava Martin Luther King, bivši njemački kancelar Willy Brandt te, kao prva žena, austrijska pacifistkinja Bertha von Suttner.