Novi francuski premijer neočekivano podnio ostavku

Nakon što je u nedjelju navečer francuski premijer Sebastien Lecornu imenovao članove svog kabineta, novoformirana francuska vlada je pala. Premijer i ministri su podnijeli ostavke, a Ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, priopćio je da je Macron prihvatio njihove ostavke.

U četvrtak do podneva je diljem Francuske prosvjedovalo oko 85 tisuća ljudi. Prosvjednici, predvođeni najvećim francuskim sindikatom CFDT-om i tvrdokornim CGT-om zahtjevali su veću potrošnju na javne usluge, poništavanje povećanja dobi za odlazak u mirovinu i veće poreze za bogate. Lecornu je postao premijer nakon što je ranija francuska vlada pala zbog neusvojenog proračuna.

Lecornu, kao i njegovi prethodnici, bili su pod pritiskom jer su novim proračunom trebali smanjiti francuski deficit. Otkako je Macron 2017. ušao u Elizejsku palaču obećavajući smanjenje poreza, poticanje rasta i smanjivanje uloge države, javna potrošnja je porasla, a s njom i omjer duga i BDP-a Francuske, koji sada zaostaje samo za Grčkom i Italijom u eurozoni, piše Financial Times.

Prošlogodišnji proračunski manjak dosegnuo je 5,8 posto, što je najviše među zemljama eurozone. François Bayrou, drugi premijer ove godine kojem je izglasano nepovjerenje, pokušao je s fiskalnim paketom od 44 milijarde eura, koji će njegov nasljednik sada sigurno morati smanjiti. Međusobno optuživanje između Macronovih centrista i oporbe otežat će postizanje kompromisa o proračunu.

Predsjednikov modernizacijski pristup ipak je donio neke rezultate. Nezaposlenost je pala jer su strogi zakoni o radu ublaženi, status Francuske kao odredišta za ulaganja poboljšao se, a podizanje dobi za umirovljenje na 64 godine zadržalo je više starijih ljudi u radnom odnosu.

Ali Socijalistička stranka, koja je ključna za prevagu ako bilo koja vlada želi progurati proračun, sada traži od Macrona ustupke koje on vidi kao ukidanje velikog dijela tog nasljeđa. Socijalisti žele povećati poreze na vrlo bogate i obustaviti teško izborenu predsjednikovu mirovinsku reformu.

Prema ekonomistima, loše stanje francuskih javnih financija može se objasniti dvama čimbenicima: njezinim velikim troškovima za ublažavanje utjecaja pandemije i kasnije europske energetske krize, ali i širokim poreznim rezovima koje je Macron uveo od 2018.