Novi Zagreb grozno smrdi već danima

Ima čak i onih koji tvrde da su vonj s deponija osjetili u Vukovarskoj, na Trešnjevci, kilometrima daleko od jakuševačkog odlagališta..

Mjerna stanica kvalitete zraka Zagreb 3, postavljena u Dugavama, jedina je koja danima pokazuje loše rezultate. I dok je u ostalim dijelovima grada, prema mjerenjima, zrak dobre do prihvatljive kvalitete, Zagreb 3 pokazuje crveno, odnosno lošu kakvoću. Uzrok je povećana koncentracija PM 2.5 čestica koje se mogu sastojati od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma, a kada prodru duboko u pluća, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju, piše Večernji list.

Svaki dan se mučite sa bolovima u koljenima i zglobovima? Isprobajte ovaj tretman, pomogao je mnogimaSvaki dan se mučite sa bolovima u koljenima i zglobovima? Isprobajte ovaj tretman, pomogao je mnogima

Nedopuštene vrijednosti PM 2.5 čestica su u porastu pa je tako u četvrtak izmjereno 26,7 mikrograma po metru kubnom, a u petak čak 37,6 mikrograma.

– Očito je da je riječ o utjecaju odlagališta, koje je, uz promet, drugi faktor koji se odražava na njihove pojačane vrijednosti. Nepovoljne su za zdravlje, a još je gore to što se neki njihovi nepovoljni utjecaji osjete odmah, dok se drugi dugoročno nagomilavaju u organizmu. Šteta je što se ne čini nikakav napredak u poboljšanju sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu čiji bi rezultat bio čišći zrak. U slučaju otpada popravljanje kvalitete može nastupiti relativno brzo, dok je s prometom to puno teže postići. Pravilnijim odlaganjem i boljim postupanjem s otpadom to bi se brzo riješilo, no nažalost okolnosti su takve da se ide prema lošijim umjesto prema boljim rješenjima – govori bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović.

A u ime 100.000 stanovnika gradske četvrti Novi Zagreb – istok gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću otvorenim se pismom obratila bivša vijećnica Mirela Mikić Muha.

- Nemojte mi govoriti kako nije izmjereno ništa alarmantno, kako ne bi trebalo biti većih problema s disanjem, jer takva kvalifikacija vrijeđa zdrav razum svakoga tko trpi kontinuirani smrad u mom i okolnim naseljima. Riječ je o osnovnoj, najosnovnijoj životnoj funkciji - napisala je.

Upitala je Tomaševića i što čini da zaštiti osjetljivu populaciju, djecu i starije.

- Gospodine gradonačelniče, uzrok zagađenja i smrada najviše je kompostana jer ona uopće nije građena za prihvat kućnog biootpada, novo smeće na deponiju koje se zbog novog režima dovoza više ne prekriva pravovremeno zemljom, drobilice, uz još neke, sada već manje izražene zagađivače - ustvrdila je Mikić Muha.

A da je, uz drobilice, glavni krivac kompostana, smatraju i stanovnici Jakuševca.

– Jučer sam došao s posla oko 16 sati. Na dvorištu se nije dalo sjediti, a u kući nismo mogli otvarati prozore. Po mirisu razaznajem da to nije smrad miješanog otpada, već "kontaminirani" biootpad koji se odvozi na brdo. Zato se i tako osjeti, ne samo na Jakuševcu nego i kilometrima dalje, jer je brdo visoko 50 metara, a strujanja zraka ondje su kao na Sljemenu, i kada se taj biootpad doveze na brdo u onim vrećicama i razdere, užasno smrdi – govori Ratko Bedeković, predsjednik Udruge za zaštitu okoliša Jakuševec.

Nove neugodnosti s "mirisom" s deponija posljedica su nastavka prakse odlaganja biootpada na za to nepredviđena mjesta, drži i Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada.

– Neupitno je da Grad još nema rješenje za biootpad. Već godinu dana ne konzumiraju se ugovori koje ima s privatnicima i zbog toga se sve ovo događa – kaže Pavlović te dodaje kako kompostana na Jakuševcu ima kapacitet obraditi 30 tona biootpada dnevno, a stiže između 90 i 120.

A što se događa upitali smo i Grad, iz kojeg odgovaraju kako mjerenja na postaji Jakuševec, kojom upravlja Čistoća, ne pokazuju odstupanja. Kažu i kako su zbog mirisa zaprimili pet pritužbi stanovnika Borovja i Savice koje su dostavljene inspekciji te kako se proces u kompostani, kojom upravlja Zrinjevac, vodi sukladno dozvolama i u okviru godišnjeg kapaciteta.

– Korišteni su i mikroorganizmi kako bi se ubrzao te spriječila pojava neugodnih mirisa, a kompost koji se je u količini od 2000 tona kao višak nalazio na platou podijeljen je građanima – poručuju.

Mjerenja mirisa, dodaju, obavljaju se dvaput godišnje, a posljednje je provedeno početkom kolovoza, kada je utvrđeno se nije proširio na objekte okolnih naselja.