Novinari zbog izvještavanja o koroni završavaju u zatvoru

„Vrlo veliki broj novinarki i novinara koji se širom svijeta nalaze u zatvoru baca jako svjetlo na aktualne opasnosti za slobodu medija", kaže Katja Gloger, predsjednica njemačke sekcije organizacije Reporteri bez granica (ROG). Prevelik broj Vlada reagira na prosvjede, nepravilnosti ili krize poput pandemije koronavirusa represalijama protiv „donositelja loših vijesti", dodaje ona.

U prvom dijelu godišnje bilance objavljene ovoga ponedjeljka (14.12.) riječ je o uhićenima, otetima i nestalima. Trenutačno (stanje 1.12.) se u zatvorima nalazi 387 medijskih djelatnika. Drugi dio bilance bit će objavljen krajem godine – on će sadržavati broj poginulih novinara. „Iza svakog od tih pojedinih slučajeva stoji sudbina čovjeka kojem prijete kazneni progon, dugotrajni zatvor i često zlostavljanja jer se nije pokorio cenzuri i represiji", zabrinuta je Katja Gloger.

Prema ljestvici objavljenoj proljetos na prvom mjestu se po slobodi medija po četvrti put za redom nalazi Norveška, a slijede Finska, Danska, Švedska i Nizozemska. Njemačka je na 11. mjestu. Najgore je stanje, kao i proteklih godina, u Sjevernoj Koreji, Turkmenistanu i Eritreji. Hrvatska se popravila za pet mjesta, isto kao i Bosna i Hercegovina, pa je sada na 59. mjestu, iza BiH koja je na 58. mjestu. I Slovenija se poboljšala za dva mjesta i sad je 32., dok se Srbija pogoršala za tri mjesta, pa je 93. Stanje se pogoršalo i u Albaniji (84.) i Crnoj Gori (105.). U izvješću se navodi da su u tim zemljama novinari izloženi sudskim progonima, a za Srbiju se kaže da ondje, isto kao i u drugim državama zapadnog Balkana, nasilje protiv novinara uglavnom prolazi bez kazni.

Sylvie Ahrens-Urbane iz ROG-a navodi konkretne primjere iz Afrike kada se radi o izvještavanju o pandemiji. Poznati novinar Hopewell Chinono iz Zimbabvea istraživao je Vladinu prodaju preskupih lijekova za COVID-19. Proveo je mjesec i pol u zatvoru, a zahtjev za puštanje na slobodu uz jamčevinu je uvijek iznova odbijen. Kada se koronavirus sve brže počeo širiti, u Africi je od 15. ožujka do 15. svibnja u zatvoru završilo tri puta više novinarki i novinara nego u istom razdoblju godinu dana ranije, kaže Sylvie Ahrens-Urbane. Do kraja studenoga je uhićeno 40 njih zbog, ističe ona, „njihovog izvještavanja o pandemiji".

Trenutačno je Egipat afrička zemlja s najvećim brojem zatvorenih novinara, njih 30. No na vrhu te neslavne liste nalazi se Kina (117). Ukupan broj novinara koji se nalaze u zatvorima do 1. prosinca je iznosio 387. To je, doduše, manje nego u rekordnoj prošloj godini, kada je ta brojka rasla treći put za redom. U zatvorima sve češće zbog svog novinarskog angažmana završavaju žene. Trenutačno su u zatvoru 42 novinarke, što je za 35 posto više nego u 2019. godini. Najviše ih je, po četiri, u Bjelorusiji i Iranu.

Osnivač Wikileaksa Julian Assange još uvijek u zatvoru u Velikoj Britaniji čeka na odluku o izručenju SAD-u koja bi trebala biti donesena početkom siječnja. U aktualnom izvješću Reportera bez granica piše da su se uvjeti u zatvoru za njega u doba korone „znatno pogoršali". Rizik od zaraze i posljedice izolacije predstavljaju „rizik opasan po život" s obzirom na njegovo „krajnje načeto psihičko i fizičko zdravlje".

ROG je zabrinut i zbog otetih i nestalih novinara. Nepoznata je sudbina po jednog novinara iz Mozambika, Konga, Perua i Iraka. U rukama otmičara trenutno se nalaze 54 reportera, i to u tri zemlje u kojima bjesni građanski rat: u Siriji, Iraku i Jemenu. Reporteri bez granica se na različitim razinama angažiraju na oslobađanju zatvorenih, otetih i nestalih. U slučaju iranskog blogera Ruhollaha Zama, na žalost, bez uspjeha. On je smaknut prošle subote.

Raspodjelom novca za reklame Vlada u Mađarskoj vrši pritisak na medije - kažnjava kritičke, nagrađuje lojalne. I strane firme pristaju na tu igru.