Novo rusko vojno zapovjedništvo vodi u brutalniji rat, ali i dovodi u opasnost Putina

Napad Rusije na Ukrajinu traje već 230 dana. Čak su i državni mediji u Rusiji priznali da operacije ne idu baš po planu. Unatoč velikim gubicima u ljudstvu i materijalu i izostanku uspjeha u osvajanju teritorija, Kremlj je dugo inzistirao na svojim ciljevima. Ali sada, kada je djelomična mobilizacija izazvala masovni bijeg vojnih obveznika iz Rusije, zapovjedništvo bi trebale preuzeti radikalnije snage, kako bi postigle željene uspjehe.

Tako analitičari tumače unapređenje čečenskog vođe Razmana Kadirova, akciju regrutiranja u zatvorima širom zemlje koju provodi šef grupe Wagner Jevgenij Prigožin, kao i imenovanje generala Sergeja Surovikina glavnim zapovjednikom takozvane specijalne operacije. Ovi potezi bi mogli dovesti do nove brutalnosti u Ukrajini – a pitanje je može li u krajnjem slučaju šef Kremlja Vladimir Putin kontrolirati ove čimbenike i obuzdati ih u slučaju potrebe.

Sergej Surovikin je između 2017. i 2019. bio na čelu ruskih zračnih snaga u Siriji i bitno doprinio održavanju Asadovog režima vlasti. U Ukrajini je do sada zapovijedao trupama na jugu, a sada će mu biti podčinjena cijela ruska vojna sila u Ukrajini.

Američki analitički centar Zaklada Jamestown mu pripisuje meteorski uspon u ruskoj vojsci koji je zahtijevao rigoroznost i spremnost za izvršavanje svake naredbe. On se nikad nije izjasnio o epizodama iz svoje prošlosti, kao što je smrt troje civila u zoni njegove odgovornosti za vrijeme puča u Moskvi u kolovozu 1991. ili o optužbama za nasilničko ponašanje prilikom rasprave s drugim vojnim časnicima.

Vođa paravojne organizacije Wagner Prigožin, čije se postrojbe dovode u vezu s ratnim zločinima, rekao je za Surovikina da je „najkompetentniji zapovjednik ruske vojske". Dodao je da je Surovikin 1991. za vrijeme puča bez oklijevanja sjeo u tenk želeći spas svoje zemlje. Prigožin je priznao da je tada bio „na pogrešnoj strani“ liberalnih demonstranata, a tu grešku Rusija, prema njemu, plaća sve do danas. Guardian izvještava da Prigožin u ruskim zatvorima obećava poništavanje zatvorske kazne i plaću od 100.000 rubalja (oko 1.655 eura) za šestomjesečno sudjelovanje osuđenih kriminalaca u ratu.

Zatvorenike koji su prihvatili ponudu u Ukrajini očekuje ili smrt ili neograničene mogućnosti kriminalnog djelovanja. Britanski list Guardian citira svjedoka „Vladimira“ koji je u međuvremenu slobodan čovjek: „Zatvorenici će znati da tamo sve mogu raditi nekažnjeno. Zatvor te pretvara u životinju, u tebi naraste mnogo mržnje. A tamo se otpuste sve kočnice."

Ramzan Kadirov, predsjednik ruske republike Čečenije, koji je u zemlji i inozemstvu inače poznat po teškim riječima za protivnike, pozdravio je imenovanje Surovikina. „U svakom slučaju mogu reći da je pravi general i ratnik, iskusan i dalekovidan zapovjednik jake volje, za kojeg su pojmovi patriotizam, čast i dostojanstvo iznad svega“, rekao je Kadirov. Dodao je da očekuje zaokret u Ukrajini. „Mi ćemo mu svakako pomoći u rješavanju postavljenih zadataka", napisao je Kadirov na Telegramu.

Veliki dio ruskih vojnika u Ukrajini je iz Čečenije. Kadirov je podržao i mobilizaciju, najavivši da će trojicu svojih sinova u tinejdžerskoj dobi poslati u rat. Prije nekoliko tjedana Kadirov je kritizirao vojni vrh zbog neuspjeha u Ukrajini, a prošli tjedan je dobio čin general-pukovnika. Taj čin je na trećem mjestu po značaju u ruskoj vojsci. Poslije teških raketnih udara na cijelom teritoriju Ukrajine Kadirov je na Telegramu napisao: „E, sada sam stopostotno zadovoljan provedbom vojne specijalne operacije.”

Sa Surovikinom, Kadirovim i Prigožinom sada su tri ultraradikala na istaknutim dužnostima. Te pozicije im omogućavaju usmjeravanje ratnog angažmana prema njihovoj volji. Sva trojica navodno imaju loš odnos s ruskim ministrom obrane Segejem Šojguom. I on je bespogovorno odan Putinu kao i oni, ali za razliku od njih svoje svađe ne iznosi u javnost. Od ožujka Šojgu nije često u javnosti. Ukrajinska vojna obavještajna služba kao i „Grey Zone", kanal na Telegramu blizak Prigožinu, izvijestili su da su smijenjeni i Šojgu i šef glavnog stožera Valerij Gerasimov. Navodno su njihove dužnosti već preuzeli guverner Tule Aleksej Djumin i general Aleksandar Matovnikov. Do sada ti navodi nisu službeno potvrđeni.

Guardian piše da nisu samo ruski vojni blogeri nezadovoljni izostankom vojnih uspjeha, za što okrivljuju stare Putinove kadrove kao što je Šojgu. Izgleda da cijela ruska elita moćnika očajnički balansira između vlastite suzdržanosti i prilagođavanja trenutnim miljenicima. „U doba luđaka moraš se praviti da si jedan od njih", citira se jedan izvor iz krugova bliskih vlasti. Guardian navodi da bi Šojgu svoj odlazak s ministarske dužnosti doživio kao olakšanje, budući da „traži izlaz iz ove bijede".

Nije sigurno hoće li novi kadrovi u vojnom vrhu donijeti preokret u ratu. „Institut za studije rata" u svom izvještaju od 9. listopada procjenjuje to ovako: "Putinu ne polazi za rukom to što njegovi tvrdolinijaški birači zahtijevaju – da pobjedi u ratu. Rotacija visokih časnika neće riješiti sustavne probleme, koji su od početka invazije paralizirali ruske operacije, logistiku, vojnu industriju i mobilizaciju. Žrtveni jarci mogu neko vrijeme odvratiti pažnju od kritike na njegov račun, a to da ona raste i među njegovim pristašama vjerojatno je predznak i budućih nezadovoljstava u tom taboru."

Napokon, duhovi koje je Putin prizvao mogli bi mu stvoriti nove probleme. Na Telegramu je organizacija „Gulagu.net“, koja se bori protiv mučenja i nehumanih uvjeta u ruskim zatvorima, izvijestila da se na bojištu dogodio „niz izgreda“, navodeći da je u oblasti Donjecka borac Wagnera ubio potpukovnika ruske vojske. To navodno nije prvi incident takve vrste.