Radi se o tijelu osnovanom u rujnu prošle godine, a uz predstavnike nadležnih institucija, čine ga istaknuti stručnjaci, predstavnici komora u građevinarstvu i arhitekturi. Taj se savjet, međutim, nije sastajao tijekom izrade novog zakona niti je u njoj sudjelovao pa će biti zanimljivo čuti njihovo mišljenje o toj zakonskoj noveli.
U međuvremenu, na osmodnevno javno savjetovanje pristigli su brojni komentari, što je potvrda da i nacrt novog zakona sadrži niz nedorečenosti koje bi mogle stvoriti nove probleme u obnovi. Na nacrt je pristiglo ukupno 115 komentara, a 16 ih je poslao Fond za obnovu, tijelo zaduženo za obnovu na područjima pogođenima potresom koji je hrvatsku metropolu pogodio još u ožujku prošle godine. Obnova u Zagrebu u međuvremenu se praktički nije maknula s mrtve točke, a u Fondu strahuju da proces neće ubrzati ni novi zakon, ne preciziraju li se neke odredbe i jasno ne razgraniče obveze pojedinih tijela, piše Večernji list.
U provedbi važećeg zakona kao jedna od ključnih prepreka pokazao se upravni postupak u kojem je Ministarstvo graditeljstva na sebe preuzelo poslove pribavljanja podataka o oštećenim kućama i njihovim vlasnicima, od prebivališta do zemljišnoknjižnog stanja. No, vrlo brzo se pokazalo kako je taj posao gotovo nemoguće provesti zbog neuređenih i međusobno neusporedivih registara pa su nadležni u izmijenjenom zakonu odlučili izbrisati veći dio uvjeta, među ostalim i onaj da se radi o legalno sagrađenoj građevini. Ostao je, međutim, velik posao na procjeni stupnja oštećenja, etažnim elaboratima, utvrđivanju suvlasničkih udjela i sl., a predloženim zakonom nije utvrđeno tko će taj posao obavljati pa u Fondu strahuju da bi se sve to moglo prevaliti na provedbena tijela.
A ni u Fondu ni u Središnjem uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kažu, nema dovoljno ljudi za takvo što pa bi sada oni mogli postati usko grlo umjesto Ministarstva. Naši sugovornici u Fondu tvrde kako su to pitanje postavili i Ministarstvu na zadnjem sastanku prošle srijede, no odgovor, kažu, nisu dobili. Mnogi sudionici javne rasprave upozoravaju na nejasnoće u odredbama koje kao uvjet za obnovu traže prebivanje vlasnika u objektu u vrijeme potresa. Ured pučke pravobraniteljice upozorava da se istodobno za privremeno zbrinjavanje stradalih traži prebivalište, što podrazumijeva dokazivanje tog statusa, iako se u samom obrazloženju zakona navodi kako se taj postupak pokazao izrazito problematičnim. Upozoravaju i kako se, uz prebivalište i boravište te “prebivanje”, u jednom dijelu zakona govori i o “stanovanju” u oštećenom objektu što bi, upozoravaju, moglo dodatno otežati provedbu zakona. Dosta pozornosti kroz javno je savjetovanje izazvao i naum podizanja pragova javne nabave.
Po novom zakonu, u procesu obnove za jednostavnu nabavu, onu na koju se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi, primjenjivat će se pragovi od 1,3 i 39,3 milijuna kuna, umjesto važećih 200.000 i 500.000 kuna. Iz Fonda za obnovu, međutim, upozoravaju na mogućnost zloporaba pa predlažu da se umjesto dizanja pragova i dalje primjenjuje Zakon o javnoj nabavi, s time da bi se za proces obnove skratili važeći rokovi. Alternativno, predlažu da se zakonom za postupke jednostavne nabave precizira da se natječaji moraju objavljivati u nacionalnom elektroničkom oglasniku javne nabave, uz prethodnu obavijest u europskom oglasniku. Također, predlažu propisivanje obveze provođenja elektroničke dražbe sustavom koji su razvile Narodne novine.
Time će se, uvjereni su u Fondu, osigurati da javna nabava bude transparentna i uredna, što je i zahtjev EU, na čije fondove Hrvatska u tom procesu itekako računa. Ne žele obnovu nelegalnih Zanimljivo, Fond se izravno protivi ideji da se organizirano obnavljaju i nelegalno sagrađene zgrade, no to nisu posebno obrazložili, vjerojatno svjesni da je riječ o političkoj odluci, koliko god kontroverzna bila. Opsežno obrazloženje zbog čega se protive takvoj legalizaciji poslali su zato iz Narodne stranke – Reformista, koja je dio vladajuće koalicije.
“Provedbom te odredbe otvara se mogućnost da nelegalni objekti postanu ne samo legalni, već da postanu objekti s pravomoćnom uporabnom dozvolom, čime se objekt koji nema vrijednost na tržištu pretvara u objekt koji ima izrazito veliku vrijednost”, upozoravaju iz stranke Radimira Čačića.
Predlažu da se umjesto takvog jednostavnog upisa obnovljene građevine provede postupak ozakonjenja po posebnom zakonu. Rješenje o obnovi pritom bi se smatralo podnesenim zahtjevom za legalizaciju. Time bi se, obrazlažu Reformisti, “za nezakonito sagrađene zgrade oštećene potresom omogućila obnova, dakle riješio problem sigurnosti, ali im se ne bi samom obnovom priznao status legalnosti, već bi se on mogao steći u postupku sukladno posebnom zakonu, na isti način kako je proveden postupak ozakonjenja sukladno posebnom zakonu”.
