Orban je pobjednik: Njemačka prisiljena zatvarati granice

Njemačka od ponedjeljka (16. rujna) na svim granicama uvodi kontrole kako bi pronašla migrante i podnositelje zahtjeva za azil koji namjeravaju ilegalno ući u zemlju. To je dio „velikog zaokreta" u migrantskoj politici njemačkog kancelara, socijaldemokrata Olafa Scholza. On je u srijedu to još jednom potvrdio u Bundestagu.

Međutim, ne bi trebalo biti vraćanja podnositelja zahtjeva za azil s granica u Austriju, Poljsku ili Francusku, što je tražila demokršćanska oporba. Prema mišljenju njemačke ministrice unutarnjih poslova Nancy Faeser, takvi postupci bi značili kršenje važećih zakona i Dublinske uredbe.

Aplauz za ovakve mjere Scholz je dobio upravo od mađarskog premijera Viktora Orbana, koji već godinama pokušava zaustaviti migracijske tokove prema Mađarskoj. Hashtag „StopMigration" krasi Orbanovu objavu na društvenoj mreži X u kojoj se obraća Scholzu: „Dobrodošli u klub!“

Unutar Europske unije, Orban je jedini član u klubu koji želi da se migracije potpuno zaustave. Mađarska godinama sustavno i redovito krši europske zakone. Europski sud je to više puta potvrdio od 2015. godine.

U lipnju ove godine, Sud je mađarskoj vladi odredio kaznu od 200 milijuna eura jer je Viktor Orban odbio povinovati se presudi iz prošle godine, prema kojoj je Mađarska bila dužna obustaviti praksu dozvoljavanja podnošenja zahtjeva za azil samo u mađarskim ambasadama u Srbiji ili Ukrajini. Prema važećim zakonima Europske unije, zahtjev se može podnijeti i na samoj granici. Orban nije prihvatio ni ovu sudsku odluku ni novčanu kaznu.

Zato će Europska komisija vjerojatno sljedeći tjedan smanjiti sredstva namijenjena Mađarskoj u proračunu Europske unije. Europski sud je odredio milijun eura po danu neispunjavanja presude.

Mađarski premijer je prošlog tjedna u jednoj raspravi u talijanskom gradiću Cernobio rekao da Mađarska, kao članica EU, može sama odlučivati o migracijskoj politici i azilu. Dodao je da odbija miješanje različitih civilizacija: „Neke stvari ne bi se trebale odlučivati u Bruxellesu. Tko može odlučiti može li neka država živjeti s migrantima ili ne? O tome mora odlučiti narod i izabrani lideri, a ne imperijalistički centar prisilne integracije.“

Viktor Orban je ujedno i predsjednik Vijeća EU i najduže je na vlasti od svih kolega u Uniji. Njegova zemlja ima velike nedostatke u području vladavine prava. A on ignorira činjenicu da je politika azila u domeni europskog, a ne nacionalnog pravosuđa.

Mađarska je svoju granicu sa Srbijom, koja je ujedno i vanjska granica Europske unije, hermetički zatvorila ogradom i bodljikavom žicom. Na „ničijoj zemlji“ podizane su tranzitne zone u kojima su podnositelji zahtjeva za politički azil tijekom procedure ponekad mjesecima bili u pritvoru. Tu praksu je Europski sud proglasio nezakonitom i zatražio njeno obustavljanje.

Ali, Viktor Orban ostvario je svoj cilj. Prošle godine ukupno pet osoba dobilo je politički azil u Mađarskoj. Trenutno je u zemlji u tijeku svega petnaest procesa u kojima se odlučuje o azilu.

Dakle, broj ljudi koji dolaze u Mađarsku postaviti zahtjev za azil dramatično je nizak. Njemački kancelar Olaf Scholz također želi da se taj broj u Njemačkoj znatno smanji. U svibnju ove godine u Njemačkoj je bilo u tijeku 365.000 postupaka.

„Moramo imati mogućnost birati tko će ući u Njemačku. To ovdje jasno kažem. To podrazumijeva da postignemo uspješno upravljanje neregularnim migracijama u Njemačku, smanjimo broj onih koji neregularno dolaze u zemlju i vratimo one koji ne mogu ostati“, rekao je Scholz u Bundestagu.

Trend se razvija u smjeru mađarske pozicije – više kontrole i manje dolazaka. Ali sredstva nisu usporediva.

Na razini Europske unije, zemlje članice, među kojima je i Mađarska, sklopile su „Migracijski pakt". Nadležna povjerenica Ylva Johansson kaže da ovaj sporazum ima cilj smanjiti broj dolazaka i povećati broj vraćanja i deportacija. Planirano je ubrzanje postupaka odlučivanja o zahtjevima za azil i premještanje na vanjske granice Europske unije, u zatvorene prihvatne centre, koji podsjećaju na mađarske tranzitne zone. Temeljno pravo na azil i dalje bi bilo zajamčeno.

Preopterećene zemlje kao što su Italija i Grčka mogle bi određen broj podnositelja zahtjeva prebaciti u druge članice. S obzirom na to da se traži solidarnost i preuzimanje ljudi koji traže pomoć, Mađarska sada odbija prihvatiti i provesti Migracijski pakt. U taj klub Europske unije mađarski premijer Orban ne želi pristupiti ni u kojem slučaju.

Osim toga, Orban prijeti da će i ono malo izbjeglica koje su se dokopale Mađarske ukrcati u autobuse i transportirati u Bruxelles kako bi ih predao institucijama Europske unije. Europska komisija je u utorak odbacila ovu prijetnju kao kršenje svih pravila.

Nove njemačke kontrole na granicama izazvale su kritike političara iz drugih zemalja. Poljski premijer Donald Tusk nazvao je moguća vraćanja migranata s njemačko-poljskih granica u Poljsku „neprihvatljivima". Pravno su vraćanja s granice moguća ako ta osoba ne zatraži azil u Njemačkoj i ako nema važeću vizu.

Austrijski kancelar Karl Nehammer najavio je da će u slučaju potrebe i njegova zemlja vraćati ljude s granice. Njemačko tumačenje problematike azila nazvao je „svojeglavim".