Panika u Danskoj: Otkriveno odakle su lansirani dronovi

Sumnja se da su upravo s brodova Astrol-1, Pushpa i Oslo Carrier-3 lansirane bespilotne letjelice koje su u ponedjeljak, 22. rujna, prelijetale zračnu luku u Kopenhagenu.

Danska policija potvrdila je u srijedu kako je analiza "podataka o prisutnosti brodova u području odakle su dronovi mogli poletjeti i sletjeti dio istrage". U opsežnoj operaciji, kako su pojasnili, sudjeluju "policija, sigurnosne službe, vojska i druge nacionalne i nadnacionalne vlasti".

Najozbiljniji napad na infrastrukturu

Podrijetlo dronova ključna je nepoznanica u istrazi incidenta koji je danska vlada nazvala "najozbiljnijim napadom na kritičnu infrastrukturu" u zemlji. Zbog prelijetanja zračne luke u Kopenhagenu, cjelokupni zračni promet u Danskoj bio je prekinut na nekoliko sati u ponedjeljak navečer, a zračne luke u Kopenhagenu i norveškom Oslu ponovno su otvorene tek u utorak ujutro.

Novi dronovi uočeni su sinoć iznad još četiri zračne luke, uključujući i onu u Aalborgu na sjeveru zemlje, koja je također privremeno zatvorena. Iako nije izravno imenovala krivce, premijerka Mette Frederiksen izjavila je da se incident "uklapa u razvoj događaja koji smo nedavno mogli primijetiti s drugim napadima dronovima, povredama zračnog prostora i kibernetičkim napadima na europske zračne luke", aludirajući na slične slučajeve u Poljskoj i Estoniji za koje je optužena Moskva.

Ruska reakcija

Danska nije izravno spominjala da Rusija stoji iza incidenata s dronovima, no na današnjoj je presici bilo insinuacija da iza svega stoji Moskva.

Odgovorilo je rusko veleposlanstvo u Danskoj koje je odbacilo bilo kakve špekulacije o umiješanosti, napisavši na društvenim mrežama: "Očito je da su incidenti s prijavljenim poremećajima na danskim zračnim lukama inscenirana provokacija. "Ruska strana odlučno odbacuje apsurdne špekulacije o umiješanosti u incidente."

Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov još je u utorak poručio da se radi o "neutemeljenim optužbama" koje "ozbiljna zemlja ne bi trebala iznositi.

Suradnja Danske i NATO-a

U međuvremenu je danska premijerka Mette Frederiksen na platformi X napisala da je razgovarala s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom o "ozbiljnoj situaciji povezanoj s dronovima iznad danskih zračnih luka. Složili smo se da će NATO surađivati s Danskom na onome što možemo učiniti zajedno kako bismo osigurali sigurnost."

Rutte je poručio da takve prijetnje shvaća "vrlo ozbiljno".

"NATO saveznici i Danska rade zajedno na tome kako možemo osigurati sigurnost naše ključne infrastrukture", objavio je na društvenim mrežama.

Tri sumnjiva broda

Pronalazak lokacije s koje su dronovi poletjeli mogao bi otkriti odgovorne, pogotovo jer sva tri broda koja spominju danski mediji imaju veze s Rusijom. Riječ je o dva teretna broda i jednom tankeru koje su identificirali analitičari, prenosi France24.

Teretni brod Astrol-1, koji plovi pod ruskom zastavom, imao je "nekonstantnu putanju s velikim brojem cik-cak kretanja" prije nego što je prošao blizu Kopenhagena, izjavio je novinar Peter Moller. "Sumnjiva putanja je sve što odstupa od uobičajenog, jer brod nema razloga ne koristiti najkraći put", objašnjava Alexander Lott, stručnjak za pomorsko pravo i i sigurnost na Arktičkom sveučilištu u Norveškoj.