Upitana jesmo li se orijentirali i prema Kini kad je cjepivo u pitanju, Ivana Pavić Šimetin rekla je da se pregovori vode, a sigurno je kinesko cjepivo jedna opcija koja se razmatra, pa upozorila kako uvijek kod cjepiva treba razina opreza i detaljan pregled dokumentacije.
Potvrdila je za N1 televiziju da Hrvatska može odlučiti bez EU-a i krenuti u interventni uvoz ruskog cjepiva Sputnjik V, pa istaknula: “Postoje mehanizmi za to, ali ipak je sigurnost građana na prvom mjestu i da se zadovolje svi uvjeti.”
Rekla je da HZJZ u ovom trenu nema dodatne informacije o ruskom cjepivu, HALMED je taj koji bi vjerojatno mogao više reći.
“Cjepivo ruskog i kineskog proizvođača se neko vrijeme vode diskusije, ne samo na hrvatskoj nego i na europskoj razini. Cjepivo kada zadovolji sve uvjete potrebne da se stavi na tržište onda je to dar s neba. Prednost cijepljenja nadmašuje sve potencijalne rizike”, kazala je Pavić Šimetin.
Doze koje dobivamo nisu dostatne i svi bismo voljeli da dolazi više cjepiva nego što dolazi, rekla je.
Što se tiče AstraZenece, jučer je objavila zastoj u isporuci, a danas je, uz brojne europske države, i jedna talijanska regija najavila obustavu cijepljenja njihovim cjepivom.
Kaže da kod nas trenutno nema podataka o povezanosti cijepljenja AstraZenecinim cjepivom i smrti, a tromboembolije su učestale u Hrvatskoj.
“Kada se cijepi jako puno ljudi, za očekivati je da će se među njima događati bolesti koje bi se i inače događale među populacijom, bili oni cijepljeni ili ne… Puno veću sigurnost pruža cjepivo, u odnosu na rizik kojem smo izloženi ako obolimo”, pojasnila je zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
Navela je da obustave AstraZenecinog cjepiva do daljnjega neće biti u Hrvatskoj.
“Više od 88 posto nuspojava je blagih – bol na mjestu uboda, povišena temperatura i glavobolja, sve to traje nekoliko dana i prođe bez posljedica. One mogu biti neugodne za osobu, ali nisu nešto zbog čega bismo trebali odustati od cijepljenja”, rekla je.
Kaže kako vjeruju da će do ljeta biti procijepljeni kronični bolesnici i osobe starije životne dobi.
