Plenković: Schmidtove izmjene izbornog zakona BiH ispod očekivanja

Schmidt je ranije danas, temeljem bonskih ovlasti, nametnuo djelomične izmjene izbornog zakona no one su uglavnom tehničke prirode i ostaje otvoreno pitanje načina popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH koje hrvatske stranke smatraju ključnim.

"Onoliko koliko ja vidim što je na kraju visoki predstavnik odlučio je dotaknuti samo dio tog paketa koji se odnosi na integritet izbornog procesa, što je po mom sudu daleko ispod očekivanja i nedovoljno", rekao je Plenković nakon nakon proširenog sastanka Predsjedništva HDZ-a.

Podsjetio je da su, nakon neuspjelih pregovora koji su se vodili slijedom sporazuma iz Mostara prije dvije i pol godine, političke stranke, prvenstveno Bošnjaka i Hrvata, nastojale na razini Federacije postići neki dogovor, ali nisu uspjeli, osim u Mostaru.

"I Mostar je konačno nakon 12 godina prestao biti fus nota kao grad koji nije imao izbore od 2008. do 2020. Međutim, dogovor o ustavnoj i izbornoj reformi na središnjoj razini vlasti, osobiti na razini Federacije, nije postignut", rekao je šef vlade.

Kazao je da je Europska unija je nastojala pomoći, a također i SAD, no da niti pod njihovim pokroviteljstvom nije došlo do rezultata.

"Potom je predsjednik Europskog vijeća nastojao pokrenuti određene procese da bi se smirile tenzije. No bilo je očito da predstavnici bošnjačkih političkih stranaka, prije svega SDA, nisu htjeli postići taj dogovor, nisu se htjeli dogovoriti s predstavnicima hrvatskih stranaka o reformi izbornog zakona i limitirane ustavne reforme", rekao je Plenković.

Bošnjacima, nastavio je, odgovara status quo, izborni sustav u kojem će hrvatski narod u BiH i hrvatske političke stranke biti minorizirani, marginalizirani, preglasani i u svakom slučaju i dalje u neravnopravnom položaju.

"I to ne samo kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH gdje je Komšić odradio tri mandata, po nama kao nelegitimni hrvatski predstavnik, jer za njega uglavnom glasuju Bošnjaci", rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na prosvjede u Sarajevu koji su organizirani od strane bošnjačkih političkih stranaka i na kojima su pale teške uvrede pa čak i prijetnje prema Schmidtu.

"Siguran sam da je to donekle utjecalo na njegovo rezoniranje. Vidjeli smo u medijima da je on izvorno imao namjeru mijenjati izborni zakon, da je htio riješiti pitanje tzv. vitalnog nacionalnog interesa (...) Imao je još niz važnih političkih tema koje bi unaprijedile ustavni i zborni ustroj BiH, međutim u ovoj fazi on to nije učinio", kazao je.

Plenković je podsjetio da je Schmidt ostavio još nekoliko tjedana političkim akterima u BiH da se sami dogovore.

"Ja nažalost nemam nekih velikih očekivanja i iluzija da će se oni sada, nakon dvije godine propuštenih prilika, sjesti i dogovarati, naročito nakon niza agresivnih izjava, uključujući i pozivanje na prebrojavanje, tj. pripremanje na sukob", rekao je Plenković, dodavši da ga je izjava Bakira Izetbegovićeva "zgrozila" i da ju osuđuje.

"To upućuje da oni ne žele dogovor s političkim strankama Hrvata u BiH, nego žele svoju brojčanu nadmoć i dalje koristiti u izbornim utakmicama", istaknuo je.

Hrvatska, nastavio je Plenković, smatra da je to suprotno Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu i ustavu BiH.

Po njegovom mišljenju, visoki predstavnik je zadnja šansa da se poprave nepravde prema Hrvatima koje su učinili neki njegovi prethodnici, osobito Wolfgang Petritsch 2002.

Također poručuje da treba dići stupanj razumijevanja kod ključnih aktera u međunarodnoj zajednici.

"Želimo da Schmidt nakon par dana pauze ponovo stavi na stol ovu temu i krene u dobrom smjeru, kako je to napravio, ne obazirući se na ove bezobrazne, neprimjerene pritiske", kazao je Plenković.