Potresi: Hrvatska među najugroženijim državama u EU

U te četiri države zbog potresa se generira gotovo 80 posto prosječnog godišnjeg ekonomskog gubitka u iznosu od čak sedam milijardi eura. I građani upisuju podatke Odmah nakon Italije, Grčke, Rumunjske, Albanije i Turske dolazi – Hrvatska.

– Da, Hrvatska je nakon tih država najugroženija – potvrđuje Večernjem listu izv. prof. dr. Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Ovih dana predstavljena su recentna istraživanja o riziku od potresa za EU na kojima su znanstvenici radili posljednje četiri godine. U 20. stoljeću potresi su u Europi odnijeli oko 200.000 žrtava.

– To je šokantan podatak, zato su procjene rizika jako važne. Trenutačno radimo na potresnom riziku za Grad Zagreb, a kad završimo, to će biti novi iskorak prema boljim procjenama koja ovise o kvaliteti podataka i što preciznijim kartama. Pilot-projekt je to za cijelu Hrvatsku – kaže nam Atalić.

Projekt koji sufinancira EU trebao bi završiti za dvije godine. Zanimljivo je da i građani sami mogu pridonijeti upisom podataka o svojim građevinama na web-stranici potresnirizik.zagreb.hr. Znanstvenici koji su radili na procjeni rizika i izradili karte za EU napominju da i gradovi poput Zagreba, Tirane, Sofije, Lisabona, Bruxellesa i Basela imaju iznadprosječnu razinu rizika od potresa u usporedbi s manje izloženim gradovima kao što su, primjerice, Berlin, London ili Pariz. Razvoj modela procjene zajednički je napor više ustanova, među kojima je i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji se pridružio Europskoj istraživačkoj platformi za potresnu opasnost i rizik od potresa (EFEHR).

Prema podacima o posljednjim jačim potresima koje je iznijela Helen Crowley iz EUcentrea, potres u Albaniji 2019. odnio je 51 život i izazvao milijardu dolara štete, koliko i potres u Hrvatskoj 2020., koji je ostavio iza sebe osam žrtava. Posljednji jači pogodio je BiH, i u njemu je stradala mlada žena, a štete se još zbrajaju. Po broju žrtava, katastrofalniji je bio potres u Messini na Siciliji 1908., kad je stradalo 80.000 ljudi, pa u Lisabonu 1755. kad je poginulo 50.000 osoba, dok je u Antiohiji u današnjoj Turskoj u 6. stoljeću stradalo između 115 i 250.000. Razoran je bio i potres na Siciliji 1693. godine, kad je u ruševinama skončalo 60.000 ljudi.

U travnju 1667. godine, na Veliku srijedu prije Uskrsa, strašan potres pogodio je i Dubrovnik i okolicu, a osjetio se od Genovskog zaljeva do Albanije i sve do Smirne i Carigrada. Uzrok je bio u podvlačenju Jadranske mikroploče pod vanjske Dinaride, a na tom području broj i jakost potresa raste od sjeverozapada prema jugoistoku, pa se najjači, ističu znanstvenici, bilježe na prostoru od Stona i Dubrovnika do Albanije. – Potresi se smatraju jednom od najsmrtonosnijih prirodnih opasnosti, a njihov se nastanak ne može ni spriječiti ni precizno predvidjeti. No, procjene rizika opasnosti od potresa pomažu boljem razumijevanju gdje će najvjerojatnije doći do jakog potresa – napominju znanstvenici. Ljudske žrtve prate i velike ekonomske štete.

Na području Europe potresi su samo u 20. stoljeću izazvali više od 250 milijardi eura gubitaka. – Novo ažuriranje modela potresne opasnosti i prvi model rizika od potresa za Europu temelj su za uspostavu mjera ublažavanja i povećanje otpornosti zajednica. Oni znatno poboljšavaju razumijevanje gdje će najvjerojatnije doći do jakog potresa i kakve će posljedice imati budući potresi u Europi. Razvoj ovih modela bio je zajednički napor seizmologa, geologa i inženjera diljem Europe – kažu znanstvenici okupljeni u platformu.

Istraživanje je financirano iz programa EU za istraživanje i inovacije Horizon 2020. Potresi se ne mogu spriječiti niti precizno predvidjeti, no učinkovite mjere ublažavanja temeljene na modelima potresne opasnosti i rizika od potresa mogu znatno smanjiti štete. Potresna opasnost opisuje potencijalno gibanje tla zbog budućih potresa i temelji se na znanju o prošlim potresima, geologiji, tektonici i lokalnim uvjetima tla na bilo kojoj lokaciji u Europi. Ažuriranjem su procjene gibanja tla prilagođene, što je rezultiralo nižim procjenama u većini dijelova Europe, s iznimkom nekih regija u zapadnoj Turskoj, Grčkoj, Albaniji, Rumunjskoj, južnoj Španjolskoj i južnom Portugalu, gdje su uočene veće procjene gibanja tla.

– Ažurirani model također potvrđuje da su Turska, Grčka, Albanija, Italija i Rumunjska zemlje s najvećom potresnom opasnosti u Europi, a slijede ih ostale zemlje na Balkanu. No, čak i u regijama s niskim ili umjerenim procjenama gibanja tla, razorni potresi mogu se dogoditi u bilo kojem trenutku – navode stručnjaci.

Model rizik od potresa opisuje procijenjene ekonomske i društvene posljedice potencijalnih potresa, za što su nužne informacije o lokalnim uvjetima tla, gustoći zgrada i izloženosti ljudi, oštetljivosti izgrađenog okoliša i robusne procjene potresne opasnosti. Prema Europskom modelu rizika od potresa, zgrade izgrađene prije 1980-ih, urbana područja i zone visoke potresne opasnosti glavni su faktori rizika od potresa. Najugroženije su srednje visoke armiranobetonske okvirne zgrade sagrađene prije 1980-ih godina i niske zidane nearmirane kuće. Najučinkovitija mjera za smanjenje rizika od potresa u Europi bila bi, ističu, dogradnja ili zamjena najranjivijih zgrada.