Prehlada štiti od koronavirusa

Virusi koji uzrokuju prehladu nazivaju se rinovirusima i u ljudskom će organizmu, po studiji škotskih znanstvenika, nadjačati i blokirati repliciranje virusa SARS-CoV-2, uzročnika covida.

Procjenjuje se da su rinovirusi odgovorni za 40 posto običnih prehlada, kratke i bezazlene bolesti.

Virusi se nadmeću za preživljavanje u svojim domaćinima, ali neki od njih mogu biti u suživotu s drugima. Primjerice, adenovirusi mogu dijeliti kuću (ljudsku stanicu) s drugim virusima.

No virusi gripe ili obične prehlade usamljeni su ratnici. Napadaju ljudsku stanicu sami i sami u njoj žele i ostati.

Znajući to, znanstvenici Sveučilišta u Glasgowu napravili su repliku ljudskog respiratornog sustava koji koronavirus koristi za useljavanje u organizam. Potom su oba virusa umetnuli u replicirani dišni sustav i pustili ih da slobodno napadaju stanice.

Kad su oba virusa puštena istovremeno, "rinovirus je aktivirao prirodni imunosni odgovor koji je blokirao repliciranje koronavirusa u ljudskom respiratornom epitelu", kazao je voditelj istraživanja Pablo Murcia. To znači da je respiratorni sustav bio inficiran samo prehladom.

Kad je rinovirus pušten s 24 sata prednosti, koronavirus nije imao šanse. Čak i u obrnutoj situaciji, kad je koronavirus dobio dan prednosti za kolonizaciju, rinovirus je stigao kasnije i svejedno 'istjerao' SARS-CoV-2 iz stanica.

Zaključak je jednostavan, SARS-CoV-2 u izravnom sukobu s rinovirusom nema izgleda.

"To znači da imunosni odgovor na običnu, blagu prehladu, može osigurati neku razinu privremene zaštite protiv koronavirusa", rekao je profesor Murcia.

Nažalost, imunosni odgovor na prehladu jenjava nekoliko dana nakon završetka bolesti, a SARS-CoV-2 tada može napasti organizam.

Premda se ova spoznaja može koristiti u razvoju strategija protiv covida, škotski znanstvenici napominju da je dotad "cijepljenje najbolja zaštita protiv covida".