Prelec: Kurtijeva strategija je uspješna

U švicarskom dnevnom listu Neue Zürcher Zeitung osvanuo je tekst pod nazivom "Strategija Aljbina Kurtija na Kosovu je uspješna".

Radi se o razgovoru koji je švicarski novinar vodio sa stručnjakom za Balkan Markom Prelecom, koji je doktorirao povijest na Yaleu, radio za Haški tribunal i Međunarodnu kriznu grupu, a sada ima vlastiti analitički centar.

Najprije se konstatira da je proces dijaloga između Beograda i Prištine "klinički mrtav". Na pitanje kako je do toga došlo, Prelec odgovara: "Kurti nema povjerenja da će dijalog donijeti željeni rezultat – srpsko konačno priznanje nezavisnosti Kosova. Zato vodi politiku svršenog čina, provodeći državnu suverenost na Sjeveru gdje god može. Strategija je uspješnija nego što je većina nas očekivala. To je tako i zato što nitko nije mogao zamisliti da će neki premijer u Prištini u tolikoj mjeri donositi odluke mimo zapadnih partnera".

Na pitanje o mogućnostima utjecaja zapadnih partnera na Kurtija, Prelec je rekao da samo KFOR može nametnuti neke crvene linije, što je i učinio u slučaju mosta u Mitrovici, ali i da su mogućnosti utjecaja ograničene zbog velike popularnosti Kurtija, naročito nakon sukoba u Banjskoj.

Slijedilo je pitanje o tome je li eskalacija rezultat gubitka vjere u regiji da će EU primiti nove članice s Balkana. Prelec odgovara da su za spor napredak pristupnih pregovora krivi kandidati: "Možda s izuzetkom Crne Gore, oni jednostavno ne ispunjavaju pristupne kriterije".

Prelec predviđa Kurtijeve daljnje poteze – stavljanje pod kontrolu školstva i zdravstva. Na pitanje što Priština time želi postići, on odgovara: "Iako Beograd tvrdi suprotno, mislim da Kurti načelno ne odbija prisutnost srpskog stanovništva na Kosovu. Ali zahtijeva nedvosmisleno priznavanje da žive u državi Kosovo. Bilo kakav osjećaj pripadnosti Srbiji on ne tolerira".

"Pretpostavljam da dugoročno misli na rješenje kao u Hrvatskoj. Tamo je također postojala znatna srpska manjina, koja se nakon rata smanjila na nekoliko postotaka. Ti ljudi danas imaju određena kulturna i politička prava. Ali nema djelomične autonomije i stvarne mogućnosti utjecaja Beograda. Pripadnost Hrvatskoj se ne dovodi u pitanje. Ali Kosovo nije Hrvatska".

Na pitanje je li problem i u Beogradu te nije li Zapad popustljiv prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, Prelec odgovara da je diplomatski pritisak uglavnom usmjeren na Prištinu, i da to počiva na pogrešnoj procjeni Bruxellesa i Washingtona.

"Vučić se veoma vješto predstavlja. Isporuke municije Ukrajini su mu donijele mnogo blagonaklonosti Zapada. Osim toga, postoji zabrinutost u europskim prijestolnicama da će se Srbija okrenuti Rusiji ako pritisak na Beograd bude prevelik. Smatram da je to potpuno pogrešna procjena".

Nešto dalje on objašnjava: "Vučić zna da ovisi o dobrim odnosima s NATO-om i Europskom unijom. Napokon, te organizacije okružuju njegovu zemlju. Cijena konfrontacijskog kursa bila bi previsoka".

Novinar postavlja završno pitanje – prijeti li opasnost od eskalacije. "Ne postoji neposredna opasnost. Ali ovisno o okvirnim geopolitičkim uvjetima, situacija se može promijeniti", odgovara stručnjak za Balkan. Potom navodi rizike – svaka pobjeda Rusije u ratu s Ukrajinom donijela bi i nove granice. Osim toga, postoji i nesigurnost u vezi s mogućom pobjedom Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.

Marko Prelec zaključuje: "Zapad griješi ako podcjenjuje značaj ovakvih neriješenih sukoba".