Prije sedam godina Hrvatska je imala čak 50.000 učenika više |
Objavljeno: 08.09.2020 / 08:12 |
Autor: SEEbiz / Novi list |
RIJEKA – Prema procjenama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u školske klupe jučer je sjelo 459.800 učenika, što je tisuću učenika manje nego prošle školske godine, a prevedeno u razredne odjele koji u prosjeku broje dvadesetak učenika, to znači da je u osnovnim i srednjim školama i do 50 razrednih odjela manje nego prvog dana prošle školske godine. |
Iako se radi o procjeni, jer u Ministarstvu kažu da će s točnim brojevima raspolagati krajem rujna kada je zakonski rok da škole upišu podatke u bazu eMatica, izvjesno je da pad broja učenika u klupama za Hrvatsku nije ništa novo, već je riječ o trendu koji, kako kaže demograf Stjepan Šterc, traje već osam do devet godina. – Procjena o smanjenju broja učenika za tisuću u odnosu na prošlu školsku godinu zapravo je optimistična, jer taj pad na godišnjoj razini iznosi i do 10 tisuća učenika. Godinama se smanjuje broj učenika u školama i istraživanja kažu da to nije posljedica smanjenja broja rođene djece, već iseljavanja. Uspoređivao sam broj rođene djece prije 15 godina i broj učenika srednjih škola te došao do zaključka da se ne radi o manjem broju rođene djece. Ono što je nevjerojatno je da na to nema nikakve reakcije. Na to ne reagiraju ni resorno ministarstvo ni sindikati, a ne samo da se radi o budućnosti ove zemlje, nego se radi o nečemu što se sada događa. Procjene Ministarstva o tome koliko će učenika ove školske godine biti u školama vjerojatno će se pokazati točne, navodi Šterc za Novi list. Te procjene kažu da će u hrvatskim osnovnim školama biti nešto manje od 316 tisuća učenika, a taj broj, objašnjavaju u Ministarstvu, ovisi o broju djece u prvom razredu. U srednjim školama očekuje se pak oko 143.800 učenika. Što se pak broja prvašića tiče prema podacima o broju djece koja su tijekom pedagoške godine bila uključena u obvezni program predškole u prvim razredima će biti oko 38 tisuće djece, a podaci za prošlu godinu kažu da ih je bilo 38.725. Činjenicu da bi se moglo raditi o optimističkoj brojki potvrđuju statistički podaci za koje je malo reći da su alarmantni, jer Hrvatska je u sedam godina, od 2013. do 2020. godine, uzme li se u obzir ovogodišnja procjena, izgubila 49.407 učenika osnovnih i srednjih škola. U jesen 2013. godine prema podacima resornog ministarstva u školske je klupe sijelo 509.207 učenika, dok ih se ove jeseni očekuje 459.800. Slikovitosti radi u tih sedam godina Hrvatska je po broju izgubljenih učenika premašila broj stanovnika Ličko-senjske županije. Prevedeno u razredne odjele iz školskog je sustava u sedam godina »nestalo« 2.470 razreda učenika, a da se pritom nije shvatila ozbiljnost situacije koja ne samo da devastira obrazovni, već i sve druge sustave u Hrvatskoj.
|
|
Tagovi: škole, broj učenika, Stjepan Šterc, iseljavanje iz Hrvatske |
PROČITAJ I OVO | ||
SAD odobrio 95 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu |
WASHINGTON - Opsežni paket inozemne pomoći lako je prošao Kongres SAD-a kasno u utorak nakon višemjesečne odgode, otvarajući put za milijarde dolara novog financiranja Ukrajine u trenutku napretka ruskih invazijskih snaga i nedostatka vojnih zaliha Kijeva. |
DIP zaprimio 25 lista za europske izbore |
ZAGREB - Državno izborno povjerenstvo (DIP) zaprimilo je 25 kandidacijskih lista za europske izbore koji će se održati u nedjelju, 9. lipnja, a na kojima će birači izabrati 12 europskih zastupnika na pet godina. |
Grbin: SDP traži konstituiranje Sabora |
ZAGREB - O micanju Turudića kaže da ga se ne može razriješiti jer on još nije stupio na dužnost, ali se može odluka o njegovom imenovanju staviti van snage. |
Plenković poručio DP-u: Nema ništa od deratifikacije Istanbulske konvencije |
ZAGREB - "Nije to realno, to smo im već rekli. Kad se govori o zaštiti žena i djece od nasilja u obitelji, to je važan instrument Vijeća Europe." |
Potres u Mostu: Raspudići napuštaju stranku? |
ZAGREB - Svađa oko sastavljanja lista za EU izbore u Mostu završila je raskolom i napuštanjem dva istaknuta člana Mosta, Marije Selak Raspudić i Nina Raspudića - doduše, Marija Selak Raspudić svoj saborski mandat provela je u saborskom Klubu Mosta kao nezavisna iako ju šira javnost doživljava kao mostovku. |