Procjena američkih obavještajaca: Putin želi dijelove Europe

Prema tvrdnjama šest izvora upoznatih s američkim obavještajnim podacima, Putinovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni, što je u oštroj suprotnosti s porukama američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih pregovarača koji tvrde da Putin želi kraj sukoba, piše Reuters.

Izvješća obavještajaca proturječe i Trumpu i Putinu

Najnovija izvješća, od kojih posljednje datira s kraja rujna, proturječe i izjavama ruskog čelnika koji negira da predstavlja prijetnju Europi. Procjene američkih službi dosljedne su od početka invazije 2022. godine i podudaraju se sa stajalištima europskih čelnika, koji također smatraju da Putin želi kontrolu nad cijelom Ukrajinom i teritorijima bivših članica sovjetskog bloka, uključujući i neke članice NATO saveza.

"Obavještajni podaci su uvijek govorili da Putin želi više", izjavio je za Reuters Mike Quigley, demokratski član Odbora za obavještajne poslove Zastupničkog doma. "Europljani su uvjereni u to. Poljaci su apsolutno uvjereni u to. Baltičke zemlje misle da su prve.”

Putin je osvojio 20% Ukrajine. Trump: Mirovni sporazum bliži nego ikad

Trenutno Rusija kontrolira oko 20% ukrajinskog teritorija. Putin sve četiri anektirane pokrajine - Luhansk, Donjeck, Zaporižja i Herson - kao i Krim smatra ruskim teritorijem. U sklopu predloženog mirovnog sporazuma, Trump vrši pritisak na Kijev da povuče svoje snage iz dijela Donjecka koji još uvijek kontroliraju, što ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i većina Ukrajinaca odbijaju.

S druge strane, iz Bijele kuće poručuju kako je postignut ogroman napredak. „Predsjednikov tim je postigao ogroman napredak u pogledu okončanja rata”, a Trump je izjavio da je mirovni sporazum „bliži nego ikada prije”, rekao je neimenovani dužnosnik. Ured direktora nacionalne obavještajne službe, CIA i rusko veleposlanstvo nisu komentirali ove navode.

Trumpovi pregovarači - njegov zet Jared Kushner te prijatelj i nekretninski magnat Steve Witkoff - tjednima pregovaraju o mirovnom planu od 20 točaka s ukrajinskim, ruskim i europskim dužnosnicima. Kushner i Witkoff sastali su se jučer s ukrajinskim pregovaračima u Miamiju, a ovog vikenda trebali bi razgovarati i s ruskim predstavnicima.

Na razgovorima u Berlinu u ponedjeljak postignut je širok konsenzus o snažnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, koja bi podržao SAD. Prema diplomatima, ta jamstva, koja bi stupila na snagu nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, predviđaju raspoređivanje uglavnom europskih snaga u susjednim zemljama i u Ukrajini, daleko od bojišnice, kako bi odvratile buduću rusku agresiju. Plan uključuje i američku obavještajnu podršku te zračne patrole iznad Ukrajine.

Ipak, velike razlike zasad se čine nepremostivima. Jedan od prijedloga je da se ukrajinska vojska ograniči na 800.000 pripadnika, no Rusija traži niži broj, na što su Amerikanci navodno otvoreni.

Također, nejasno je jesu li jamstva uvjetovana time da Zelenski pristane na ustupanje teritorija. Sam Zelenski u četvrtak je izrazio oprez: „Postoji pitanje na koje još uvijek ne mogu dobiti odgovor: Što će ova sigurnosna jamstva zapravo učiniti?”

Putin ustraje na svojim zahtjevima

Vladimir Putin jučer na godišnjoj konferenciji za novinare nije ponudio kompromise, iako je rekao da je spreman razgovarati o miru. Naglasio je da njegovi uvjeti moraju biti ispunjeni, ističući da su njegove snage ove godine napredovale za 6.000 četvornih kilometara.

Čak i neki dužnosnici Trumpove administracije priznaju da Putin možda nije spreman odustati od svojih početnih ciljeva. „Ne znam želi li Putin postići dogovor ili Putin želi zauzeti cijelu zemlju. To su stvari koje je otvoreno rekao”, izjavio je jučer američki šef diplomacije Marco Rubio. „Znamo što su željeli postići na početku rata. Te ciljeve nisu ostvarili.”