Putinova stranka, dakako, pobjeđuje na izborima

U strogo kontroliranom političkom sustavu, za koji kritičari tvrde da ne tolerira istinsko neslaganje, početni su rezultati pokazali da Jedinstvena Rusija uvjerljivo vodi s 57,5 % glasova. Druge stranke – poput komunista, ultranacionalističkog LDPR-a, stranke Novi ljudi i stranke Pravedna Rusija (koje o ključnim pitanjima glasaju isto kao i Jedinstvena Rusija) – znatno su zaostajale, no bile su na putu da osvoje mjesta u Državnoj dumi, donjem domu parlamenta.

Ukrajinski napadi

Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti i bivši predsjednik, brzo je izjavio da je Jedinstvena Rusija nastupila dostojanstveno te da rezultat pokazuje kako su joj Rusi ponovno povjerili upravljanje zemljom.

Ruski dužnosnici optužili su Ukrajinu za pokušaj ometanja glasovanja za Državnu dumu – prvog otkako je Rusija u veljači 2022. pokrenula sveopći rat u Ukrajini – nakon što je Kijev lansirao stotine bespilotnih letjelica na Moskvu i druge regije, u napadu koji je državna novinska agencija TASS opisala kao najveći te vrste od početka rata.

Oštećen je i pogon moskovske rafinerije nafte, koja je i ranije bila meta napada. Dok je u glavnom gradu započinjalo glasovanje, s lokacije na periferiji grada uzdizali su se plamen i golemi stupovi dima.

"Odbijen je najveći napad neprijateljskih bespilotnih letjelica", izjavio je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin na Telegramu. "Ovaj napad bez presedana očito je planiran s ciljem ometanja izbora. Neprijatelj nije uspio."

Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da je Ukrajina također ispalila krstareće rakete "Flamingo" te navelo da je u posljednja 24 sata oborilo gotovo 2000 ukrajinskih bespilotnih letjelica usmjerenih na različite regije, kao i 8 krstarećih raketa. Najavili su da će kao odgovor pojačati vlastite napade na ukrajinske vojne ciljeve.

Sustavi za glasovanje na meti kibernetičkih napada, tvrde dužnosnici

Sustavi za glasovanje također su se suočili s valovima kibernetičkih napada, prema navodima izbornih tijela, koja su istaknula da je izborni proces unatoč tome tekao uglavnom nesmetano.

Ruska oporba u egzilu pozvala je protivnike vlasti da u podne stanu u redove na biračkim mjestima kako bi izrazili svoje neslaganje; taj je poziv na nekim lokacijama doveo do stvaranja dugih redova. Ipak, nije bilo jasno kakav je to utjecaj imalo na konačni ishod.

Kremlj će vjerojatno prikazati rezultate kao dokaz javne potpore Putinovoj politici i ratu, koji traje već petu godinu bez naznaka skorog završetka. Predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Ella Pamfilova izjavila je da najnoviji napadi nisu odvratili birače. „Što više pritiska vrše na nas, to više svjedočimo razini javnog jedinstva bez presedana”, prenijela je njezine riječi novinska agencija RIA.

Prema podacima SIP-a, izlaznost je do ranih večernjih sati po moskovskom vremenu dosegnula gotovo 57 %.