GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Radovan Dobronić, novi Milanovićev kandidat za predsjednika Vrhovnog suda

Radovan Dobronić, novi Milanovićev kandidat za predsjednika Vrhovnog suda
PRIJEDLOG
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.08.2021 / 09:20
Autor: SEEbiz/N1.hr

ZAGREB: Predsjednik Zoran Milanović za predsjednika Vrhovnog suda ovog će puta Saboru predložiti Radovana Dobronića.

Sudac Trgovačkog suda, poznat po presudi protiv osam banaka zbog kredita što su ih davale uz valutnu klauzulu u švicarskim francima, prvi je koji se prijavio na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, a na Pantovčaku su za Novi list potvrdili da je upravo na njega Milanović mislio kada je neki dan izjavio da je pronašao svog novog kandidata za ovu dužnost.


Bez obzira na to hoće li još netko sudjelovati u javnom pozivu koji traje do petka, a prijave su najavili zamjenik predsjednik Vrhovnog suda Marin Mrčela i sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić, Milanovićev izbor je Dobronić.

Zastupnici bi se o Dobroniću mogli izjašnjavati na izvanrednoj sjednici jer redovna počinje tek sredinom rujna.

U Hrvatskoj nema puno ljudi koji su se bankarima zamjerili više nego sudac Dobronić. On je, naime, u srpnju 2013. prihvatio tužbu udruge Potrošač protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisen banke, Hypo Alpe-Adria banke, OTP, Splitske i Sberbanke, a zato što su kršile Zakon o zaštiti potrošača na način da prilikom sklapanja kredita nisu informirale građane o mogućim rizicima valutne klauzule u švicarskim francima, kao i što su nezakonito mijenjale visinu kamatnih stopa u skladu sa svojim internim aktima, u što su potrošači također bili slabo upućeni.

Banke se, naravno, nisu pomirile s tom prvostupanjskom presudom, žalile su se višim sudskim instancama, a u veljači je ove godine Ustavni sud odbacio njihovu ustavnu tužbu.

Za razliku od Zlate Đurđević, profesorice na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Dobronić jest sudac, ali nipošto ne spada u nekakav hrvatski pravosudni mainstream.

Iz Vrhovnog su suda već ranije jasno dali do znanja da očekuju da im i idući predsjednik bude netko od njih. Negativno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda dobili su svi prijavljeni na prethodni javni poziv, među kojima je bilo i sudaca, ali ne i članova Vrhovnog suda.

Dobronić bi se, ako njegova kandidatura prođe u Saboru, našao u okruženju koje mu ne bi bilo baš naklonjeno. No budući da se odlučio upustiti u ovu političko-pravnu avanturu, moglo bi se zaključiti da je na sve spreman. Da bi bio izabran, potrebno je da ga podrži najmanje 76 saborskih zastupnika.

Određena prednost mu je sigurno to što nije politički obojen, pa bi mogao privući i oporbenu desnicu, što Zlata Đurđević nije uspjela. Ali ključno će ipak biti što će reći premijer Andrej Plenković i HDZ.

No za Plenkovića i HDZ glavni bi problem moglo biti Milanovićevo nepristajanje da se dogovori s njima o osobi novog predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik Republike će, kao što je učinio i kada je njegova kandidatkinja bila Zlata Đurđević, predložiti Dobronića Saboru, a da prethodno o tome nije ništa pitao Plenkovića.

Prije 15 godina je Dobronić posljednji put pokazao ambiciju za preuzimanje neke visoke pozicije u pravosudnoj hijerarhiji, ali nije to dobro završilo za njega. Javio se na natječaj za predsjednika Visokog trgovačkog suda, no naknadno je povukao svoju prijavu i do danas je ostao “običan” sudac.

Rođen je u Čakovcu 1960., zagrebački Pravni fakultet završio je 1985., a prvi je posao dobio u Zagrebačkoj banci. Osam je godina tamo radio i to u službi za odnose s društvenopravnim osobama, a onda je otišao na stručnu praksu na Općinski sud.

Položio je pravosudni ispit, a zatim se vratio u Zagrebačku banku gdje je vodio Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje. Tu je sigurno stekao znanje koje mu je kasnije pomoglo kad je kao sudac odlučivao o valutnoj klauzuli u švicarskim francima.

Zagrebačku je banku Dobronić nakratko zamijenio Državnom direkcijom za robne rezerve, a 1996. skrasio se u Trgovačkom sudu.

Osim u slučaju banaka, Dobronić je svoju sklonost suprotstavljanja moćnim institucijama manifestirao i kad je odbio tužbu HRT-a protiv HND-a zbog neovlaštenog prikazivanja jednog isječka iz emisije Latinica. No Visoki trgovački sud usvojio je žalbu HRT-a i poništio Dobronićevu presudu u prilog HND-a.

Tagovi: Radovan Dobronić, izbor, predsjednik, Vrhovni sud, Zoran Milanović,
PROČITAJ I OVO
Novaković: Povjerenstvo će preispitati činjenice u slučaju Frka-Petešić
NAJAVE
Novaković: Povjerenstvo će preispitati činjenice u slučaju Frka-Petešić
ZAGREB - Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa preispitat će činjenično stanje u slučaju stana predstojnika Ureda predsjednika vlade Zvonimira Frke-Petešića, te odlučiti o daljnjem postupanju, kazala je u četvrtak predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković.
Sputnjik V bolje štiti od omikrona od Pfizerova cjepiva
CJEPIVA
Sputnjik V bolje štiti od omikrona od Pfizerova cjepiva
MOSKVA - Malo preliminarno laboratorijsko istraživanje pokazalo je da se razine neutralizirajućih antitijela kod ljudi zaraženih omikron varijantom koronavirusa koji su cijepljeni ruskim cjepivom Sputnjik V nisu smanjile kao kod onih koji su primili Pfizerova cjepiva.
Plenković: Frka Petešić neće dati ostavku; još jedan primjer harange
JASNA PORUKA
Plenković: Frka Petešić neće dati ostavku; još jedan primjer harange
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković rekao je kako za sada nema promjena što se tiče covid potvrda, a poručio je i da predstojnik njegova Ureda Zvonimir Frka Petešić neće dati ostavku, da njegovo prebivalište nije relevantna tema, uz ocjenu kako je to još jedan primjer harange i da sada treba podvući crtu.
Plenković: Milanoviću ćemo dostaviti ugovore o kupnji borbenih aviona
PREMIJER
Plenković: Milanoviću ćemo dostaviti ugovore o kupnji borbenih aviona
ZAGREB - Andrej Plenković, hrvatski premijer, na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade kazao je da će predsjedniku RH Zoranu Milanoviću dostaviti ugovore o kupnji francuskih borbenih aviona jer on ima na to pravo.
Beroš: Britanija i Izrael mogu ukidati mjere jer su dovoljno cijepili, mi nismo
PORUKE
Beroš: Britanija i Izrael mogu ukidati mjere jer su dovoljno cijepili, mi nismo
ZAGREB - "Vrlo visoka stopa cijepljenih u Britaniji i Izraelu ostavlja im mogućnost ukidanja restrikcija, ali kod nas, gdje je nedovoljno cijepljenih, struka i dalje preporučuje mjere", rekao je Beroš.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE