Rekordan broj ekstremnih toplinskih stresova u Europi

Ove pojave uzrokuju milijarde štete i utječu na milijune ljudi. Posebno su opasni njihovi učinci na ljudsko zdravlje.

Godina 2023. bila je godina raznih ekstrema, budući da su Europljani svjedočili toplinskim valovima, katastrofalnim poplavama, sušama, snažnim olujama i velikim šumskim požarima, istaknuli su u izvješću Centar Copernicus i WMO. Ove godine, prema riječima znanstvenice Rebecce Emerton iz Centra Copernicus, nastavljen je trend porasta broja dana s toplinskim stresom.

U studiji su Centar Copernicus i WMO koristili Univerzalni toplinski klimatski indeks koji, kako prenosi francuska novinska agencija AFP, mjeri utjecaj okoliša na ljudski organizam. Uzima u obzir ne samo visoke temperature, već i vlažnost, brzinu vjetra, sunčevu svjetlost i toplinu koju emitira okolina. Indeks ima 10 različitih kategorija toplinskog i hladnog stresa.

Prema Emertonovim objašnjenjima, ekstremni toplinski stres je ekvivalentan osjećaju temperature iznad 46 stupnjeva Celzijusa, pri čemu se moraju poduzeti hitne mjere kako bi se izbjegli zdravstveni rizici. Dugotrajna izloženost toplinskom stresu posebno je opasna za ranjive osobe, poput starijih ili onih s postojećim zdravstvenim problemima, napisale su te dvije organizacije, napominjući da je utjecaj vrućine jači u gradovima.

Prema izvješću, 23 od 30 najgorih toplinskih valova zabilježenih u Europi dogodila su se u ovom stoljeću, a smrtnost uzrokovana vrućinom povećala se za oko 30 posto u posljednjih 20 godina.

Iako prošlo ljeto nije bilo najtoplije u Europi, bilo je peto najtoplije. No to, prema upozorenju obje organizacije, ne znači da nije bilo vruće. Prošle godine rujan je bio najtopliji mjesec u povijesti.

Podaci o smrtnosti od ekstremnih vrućina u Europi 2023. još nisu dostupni, no procjenjuje se da je više od 10.000 ljudi umrlo od toplinskih valova, slično kao i slično vruća ljeta prethodnih godina.

Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, a toplinski valovi bit će duži i jači u budućnosti, upozoravaju organizacije. Uz starenje stanovništva i migraciju u gradove, posljedice na javno zdravlje će se povećati, procijenio je klimatolog WMO-a Alvaro Silva.

"Sadašnje mjere uskoro neće biti dovoljne za upravljanje zdravstvenim teretom uzrokovanim vrućinom", sažima Silva za AFP.

Globalno gledano, 2023. bila je najtoplija godina zabilježena, a oceani, koji apsorbiraju 90 posto viška topline stvorene emisijama ugljičnog dioksida, također su se zagrijali do novih maksimuma. U izvješću se navodi da su prosječne temperature površine mora u Europi bile najtoplije zabilježene.

Stanjili su se ledenjaci u svim dijelovima Europe, a Grčka je pretrpjela najgori požar u povijesti EU-a. 2023. također je bila jedna od najkišovitijih godina u Europi, s velikim poplavama koje su pogodile 1,6 milijuna ljudi, a olujama još 550 000. Prema Emertonu, troškovi ovih ekstremnih događaja iznosili su 13,4 milijarde eura.