Rusija i Bjelorusija objavile veliki dokument, Hrvatskoj posvetili 20 stranica

Unatoč bavljenju ratom u Ukrajini, Rusija je zajedno s Bjelorusijom našla vremena baviti se ljudskim pravima u drugim državama te su njihova Ministarstva vanjskih poslova objavila treće zajedničko izvješće vanjskopolitičkih resora o situaciji s ljudskim pravima u pojedinim zemljama. Zanimljivo, u dokumentu od skoro 2000 stranica, njih oko 20 je posvećeno Republici Hrvatskoj.

Dok navode da se većina međunarodnih stručnjaka slaže da zakonodavstvo naše zemlje i pravno primijenjena praksa oko ljudskih prava načelno odgovaraju međunarodno-pravnim obavezama, ističu da se situacija pogoršala. Najviše su zabrinutosti izrazili oko porasta netrpeljivosti po nacionalnih osnovi te su istaknuli nezadovoljavajuće stanje prava nacionalnih manjina.

Za to su se čak pozvali na upozorenja faktora kao što je Europska komisija protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI), nekoliko europskih agencija, Odbora UN-a za ekonomske, socijalne i kulturne prava, ali i Srpskog narodnog vijeća (SNV). Time se naglašava da je srpska nacionalna manjina najčešće meta napada te da je 2024. godine zabilježeno oko 700 slučajeva širenja mržnje prema srpskom stanovništvu. Pobrojali su slučajeve fizičkog nasilja, etnički motiviranog vandalizma, uništavanja spomenika i oštećivanja imovine te mrzilačke grafite. Tu su spomenuli i otkazivanje ili zabrane određenih kulturno-umjetničkih manifestacija, nastupa gostujućih skupina i izložbi iz susjednih zemalja, što tumače kršenjem prava na slobodu stvaralaštva i iskaz diskriminacije.

Problem povijesnog revizionizma

Izvješće veliku pozornost posvećuje pitanjima povijesnog revizionizma te posljedicama Domovinskog rata, koji je trajao od 1991. do 1995. godine. Pozivajući se na izvješće posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda za promicanje istine, pravde, reparacija i jamstava neponavljanja Fabiana Salviolija, kao i na zaključke Odbora UN-a za uklanjanje rasne diskriminacije (CERD), dokument ukazuje na niz pojava koje se smatraju izazovima u procesu suočavanja s ratnom prošlošću.

Među istaknutim problemima su i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine, podizanje spomenika uz potporu pojedinih dužnosnika te korištenje fašističkih i ustaških simbola i pozdrava u javnosti. Dokument također prenosi primjedbe međunarodnih tijela koja upozoravaju na moguću neujednačenost ili pristranost u istragama i sudskim postupcima za ratne zločine. U tom se kontekstu navode i stajališta organizacija civilnog društva te izvještaji, poput onih SNV-a, koji ukazuju na razlike u postupanju prema pripadnicima različitih nacionalnih zajednica. Posebno se spominje i pitanje nestalih osoba, pri čemu je prema podacima iz 2025. godine još uvijek evidentirano 1.740 nestalih osoba iz razdoblja krize devedesetih godina.

Dosljednija provedba

Izvješće se bavi i položajem povratnika, s naglaskom na srpske izbjeglice koje su se vratile u područja poput Slavonije. Iako se ukupni uvjeti života ocjenjuju uglavnom zadovoljavajućima, ističe se da mnogi povratnici i dalje nailaze na prepreke pri ostvarivanju stambenih prava, osiguravanju pouzdane opskrbe komunalnim uslugama poput električne energije, vode i plina, rješavanju pitanja državljanstva, priznavanju radnog staža te ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu.

U dijelu koji se odnosi na rad institucija navodi se kako zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u izvršnoj i sudskoj vlasti, policiji te državnoj upravi i dalje ne doseže razinu predviđenu važećim planovima i strateškim ciljevima, na što su upozoravala i pojedina tijela Ujedinjenih naroda. Zaključno, iako Hrvatska raspolaže zakonodavnim i strateškim okvirom, uključujući Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije, međunarodni i regionalni izvještaji na koje se pozivaju ruski i bjeloruski autori ističu potrebu za dosljednijom provedbom postojećih mjera te učinkovitijim suzbijanjem svih oblika netrpeljivosti u praksi.

Inače, ovo su izvješće već predstavili 30. lipnja kao i 7. te 9. srpnja u Minsku, Beču i Ženevi.