GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Šalaj: Četvrtina mladih u Hrvatskoj funkcionalno je i politički nepismena

Šalaj: Četvrtina mladih u Hrvatskoj funkcionalno je i politički nepismena
SLIKA HRVATSKE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.05.2021 / 16:31
Autor: SEEbiz / H

ZAGREB - Četvrtina mladih u Hrvatskoj funkcionalno je i politički nepismena, upozorio je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Berto Šalaj komentirajući rezultate istraživanja političke pismenost mladih u Hrvatskoj predstavljene u ponedjeljak na tom fakultetu.

Riječ je o istraživanju "Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola" provedenu u ožujku ove godine u kojemu je sudjelovalo 1122 učenica i učenika iz 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske.

Kako je objasnio Dražen Hoffmann, zamjenik izvršne direktorice Gonga, treći je to val istraživanja spomenute teme koja je bila predmet istraživanja i 2009./2010. i 2014./2015.

Najnovije istraživanje provodili su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci u suradnji s GOOD inicijativom.

Istaknuo je da je uzorak nacionalno reprezentativan s obzirom na regionalnu zastupljenost i vrstu srednjoškolskoga programa - gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni.

Nedostatna implementacija građanskog odgoja; rezultati kritika društva

Profesor Šalaj osvrnuo se na loše rezultate učenika trogodišnjih srednjoškolskih programa koji su činili 23 posto ispitanika a za koje je, ustvrdio je, "društvo odlučilo da ne trebaju biti politički pismeni". A to pak znači, da kao budući glasači na izborima ne moraju ništa znati no političkim procesima, institucijama i strankama što je za Šalaja ozbiljan društveni problem.

Smatra da su ti rezultati dokaz da društvo nije učinilo gotovo ništa na implementaciji građanskog odgoja koji je, dodao je, istina uveden kao međupredmetni sadržaj što, siguran je Šalaj, nije dovoljno. Zato, ustvrdio je, rezultati nisu kritika mladih nego kritika našega društva koje sustavno ne podiže razinu političke pismenosti mladih koja zato stagnira što je vidljivo i po rezultatima prethodnih istraživanja.

Spomenuo je kako se predsjednik Republike Zoran Milanović tijekom predizborne kampanje zauzimao da se građanski odgoj uvede kao predmet u škole, ali i podsjetio kako Milanović nije po tom pitanju ništa poduzeo dok je bio premijer.

Rezultate istraživanja predstavili su dr. Jelena Matić Bojić i dr. Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja, a na njih se osvrnula i dr. Ana Ljubojević sa Sveučilišta u Grazu.

Uz napomenu kako je istraživanje pokazalo da mladi često ne poznaju osnovnu političku faktografiju, Baketa je kao primjere spomenuo da ne znaju koje su zemlje članice Europske unije, kada je Hrvatska stupila u NATO. Istaknuo je da je istraživanje pokazalo da mladi manje razumiju temeljne političke pojmove, nemaju povjerenja u političke institucije, a najviše vjeruju vojsci i znanosti.

Tako samo 7,2 posto mladih vjeruje političkim strankama koji su za njih uglavnom "oruđe za zapošljavanje", bez ikakvih ideoloških stavova.

Također, iako se najviše informiraju posredstvom društvenih mreža i portala upravo njima najmanje vjeruju.

Socio-politički stavovi mladih nešto demokratičniji nego 2015.

Uz napomenu kako su se istraživala politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosni stavovi i afiniteti, medijska pismenost, građanska kultura i navike mladih, Matić Bojić istaknula je da su rezultati pokazali kako su socio-politički stavovi mladih nešto demokratičniji nego 2015.

To se, objasnila je, odnosi na stavove mladih prema homoseksualnim osobama, smanjeno priklanjanje autoritarnim tendencijama, stavova prema medijima te u odnosu prema vlastitoj i tuđoj naciji.

Ali, dodala je, još trećina ispitanika u 2021. smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest te da homoseksualne osobe ne bi trebale javno istupati zbog opasnosti od lošeg utjecaja na mlade. Odnosno, oko 50 posto učenica i učenika smatra da se homoseksualna orijentacija ne bi trebala javno isticati i da bi homoseksualne osobe ovaj aspekt identiteta trebale izražavati samo u privatnoj sferi.

Stavovi su progresivniji i na polju rodne ravnopravnosti u odnosu na prethodne rezultate, ali još uvijek oko četvrtine ispitanih na tu temu zauzima neodlučnu poziciju, a četvrtina ih smatra da odabir i uspjeh u poslu jesu biološka zadatost što govori o ukorijenjenosti rodnih stereotipa čije se posljedice mogu manifestirati u budućim odlukama i ponašanjima učenika i učenica.

Pozitivan nalaz jest da više od 90 posto mladih može zamisliti da im osoba druge rase, vjere ili nacionalnosti postane prijatelj.

75 posto učenika za izvannastavne programe u Vukovaru

Dio istraživanja odnosio se i na stavove mladih o Domovinskom ratu i Drugom svjetskom ratu. Te rezultate komentirala je dr. Ana Ljubojević rekavši kako je tri četvrtine ispitanika iskazalo apsolutnu opredijeljenost za izvannastavne aktivnosti u Vukovaru, odnosno da tu žele saznati više o Domovinskom ratu jer njih 45 posto smatra da ne znaju dovoljno o Domovinskom ratu.

S druge pak strane, rekla je, zanemareni su posjeti mjestima poput Jasenovca ili Dotrščine na kojima mogu puno toga naučiti o Drugom svjetskom ratu.

Što se pak tiče Nezavisne države Hrvatske (NDH) najnovije istraživanje pokazalo je da nešto više od 15 posto mladih ne smatra NDH fašističkom tvorevinom, što je velika razlika u odnosu na rezultate od prije šest godina kada je više od 72 posto maturanata smatralo da NDH nije bila fašistička tvorevina.

Oko 45 posto maturanata smatra da je u redu koristiti pozdrav "Za dom spremni", a 25 posto ih je protiv toga, a neodlučno ih je trideset posto.

Više od polovice maturanata smatra da je SFRJ bila komunistička diktatura, a pola ih smatra da su Hrvati u toj državi bili podređeni.

Ovo su tek prvi rezultati istraživanja o kojemu će biti još riječi, zaključio je Dražen Hoffman Iz Gonga.

Tagovi: Berto Šalaj, politička pismenost, Jelena Matić Bojić, Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja, Gong, Fakultet političkih znanosti
PROČITAJ I OVO
Novi povratak Dimitrija Rupela
POVRATAK
Novi povratak Dimitrija Rupela
LJUBLJANA - Jedan od najpoznatijih diplomata s ovih prostora Dimitrij Rupel na mala vrata se vraća na slovensku javnu scenu.
U Hrvatsku stiže brzi kućni test za koronu
TEST
U Hrvatsku stiže brzi kućni test za koronu
ZAGREB - "Taj test će biti na pljuvačku, postoje još dvije vrste - jedna je bukalna sluznica, a drugi je na površini nosa, registracija je napravljena u Njemačkoj, ali mi očekujemo i druge testove koji će proći tu kontrolu", rekao je član uprave Medike Jakov Radošević.
Slovenija će se pridružiti klubu EU Med 7 kao osma sudionica
ODLUKE
Slovenija će se pridružiti klubu EU Med 7 kao osma sudionica
LJUBLJANA - Slovenija bi se uskoro mogla pridružiti zajedničkoj "mediteranskoj" inicijativi članica Europske unije poznatoj kao EU Med ili EuroMed 7, kao njegova osma članica, potvrdio je u utorak slovenski premijer Janez Janša.
Franković: Radovi na Lapadskoj obali neće stati ni dana
PORUKE
Franković: Radovi na Lapadskoj obali neće stati ni dana
DUBROVNIK - Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković izjavio je u utorak kako na adresu Grada Dubrovnika još nije stiglo rješenje Upravnog suda u Splitu o zabrani radova na projektu Lapadska obala, ali da radovi neće stati ni dana jer će se preusmjeriti na drugu fazu projekta.
Milanović: Sudionici Hrvatskog proljeća nisu pozivali na mržnju
POZIV
Milanović: Sudionici Hrvatskog proljeća nisu pozivali na mržnju
ZAGREB - U povodu 50. obljetnice Hrvatskog proljeća, u Klovićevim dvorima predstavljen je zbornik radova "Sinj i Hrvatsko proljeće“, a predsjednik Republike Zoran Milanović tom je prilikom istaknuo kako sudionici Hrvatskog proljeća nisu pozivali na mržnju niti nacionalnu netrpeljivost.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE