SDP-u slijede otkazi i rezovi

Iako je on prije desetak godina uveden kao korak ka demokratizaciji stranke, problem sa šalabahterima i lobiranjima na njihovim internim izborima u međuvremenu je eskalirao i promijenio bit tog izbornog modela, stoga je na stolu u stranci rasprava o tim izmjenama, piše Novi list.

U međuvremenu, takav je model uveo i HDZ (bez spomenutih nuspojava, zasad), pa čak evo ovih dana i nogometni klub Dinamo, ali predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić još je u svom predizbornom predstavljanju pri kandidiranju za šefa stranke prošle godine spomenuo da smatra da su izmjene stranačkog statuta nužne, pa i u tom smislu da se ukine sustav jedan čovjek – jedan glas, i vrati stari delegatski sistem barem za velike stranačke organizacije, koje broje iznad 100 članova.

Manje zaposlenih

Prema tumačenjima s Iblera, najvjerojatnija bi bila opcija da se predsjednik stranke i Predsjedništvo i dalje biraju izravno od članstva, dakle po aktualnom modelu, no da se na drugim razinama te za Glavni odbor vrati delegatski pristup, koji bi umirio stranačke svađe i smanjio tenzije koje su SDP već koštale rejtinga i niza izbora koje su izgubili.

Plan je da se u statutu mijenjaju i neke organizacijske stvari unutar same stranke, primjerice da se ukidaju neka mjesta izvršnih tajnika kojih je danas 20, koliko i županija, jer se pokazalo da ti ljudi ne odrađuju posao na terenu dovoljno dobro. A također bi se mijenjala i struktura internih političkih tijela – sada postoje tajnici za međunarodne poslove, za analitiku, za aktualna politička pitanja i slično.

Prijedlog će, dakako, doći od predsjednika stranke Siniše Hajdaša Dončića, a sve bi se trebalo usvojiti na konvenciji stranke u studenome, i dotad će se unutar SDP-a provesti najšira rasprava. Osnovat će se komisija koja će raditi na prijedlogu izmjena, koju će vjerojatno voditi Arsen Bauk, a izjašnjavat će se kompletno članstvo.

Uz to, SDP je odlučio probleme s izbornim prevarama i prepucavanjima riješiti i – digitalizacijom. Uvest će elektronsko glasanje za sve razine unutarstranačkih izbora. Na zadnjim izborima za vodstvo stranke bilo je, primjerice, puno problema u Splitu kad su izborni listići dosta dugo »putovali« do centrale na Ibleru u fizičkom obliku, te je bilo osporavanja rezultata. To bi uvođenjem elektronskog glasanja nestalo, stoga bi SDP mogao postati prva stranka u Hrvatskoj koja će inovirati svoj sustav glasanja u tehničkom smislu.

Promjene na Ibleru

Dio nove organizacije jest i odluka da se restrukturira i sam Ibler. SDP je krenuo u proces davanja otpremnina za odlazak svih koji su zaposlenici na Ibleru, a koji imaju uvjete za mirovinu ili rade poslove koji više na tržištu nisu održivi, kao što je primjerice analitika i prikupljanje press clippinga, što danas rade vanjske agencije. Problem nisu financijski razlozi, tvrde u centrali stranke, nego je cilj veća efikasnost. Stranka sada zapošljava 41 osobu, a taj bi se broj nakon ovih promjena znatno smanjio – no, s druge strane, želi se otvoriti i barem nekoliko novih radnih mjesta u cilju modernizacije rada.

Ipak, SDP-ove financije nisu trenutno bajne – nakon što je prethodni predsjednik Peđa Grbin stranku konsolidirao, ipak je 2024. godina završila s minusom od 1,5 milijuna eura. Plaće zaposlenih čine 18 posto proračuna, ali se stranka iscrpila u super izbornoj godini, u kojoj su održana čak 4 različita izborna ciklusa – parlamentarni, pa europski, pa predsjednički, i na kraju lokalni izbori.

SDP je prošle godine digao kredit od 2 milijuna eura za izbore, a ukupni prihod prošle je godine iznosio 4,6 milijuna eura. U svakom slučaju, trošak zaposlenika sad će, nakon ovih otpremnina, značajno pasti, planiraju na Ibleru.

Kad je riječ o statutu i statutarnim izmjenama, valja podsjetiti i na to da postoji obaveza da sve lokalne organizacije u razdoblju od 6 mjeseci od lokalnih izbora održe svoje izborne skupštine za nova vodstva. Posebno je to aktualno u četiri velika grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – čija su vodstva nedavno raspuštena i imenovani su povjerenici Saša Đujić, Mišel Jakšić, Marko Krička i Ranko Ostojić, no s obzirom na to da se sve poklopilo s ljetnim raspustom, povjerenici tek sad ozbiljnije kreću u posao resetiranja na terenu.

Svi su oni krajem lipnja i početkom srpnja odradili razgovore s raspuštenim vodstvima, ali ne i kompletnim članstvom, stoga taj posao tek slijedi u rujnu. U Splitu će se vjerojatno provesti reevidencija članstva, a moguće i u Rijeci jer se brojke članova ne poklapaju s realnim stanjem na terenu. Primjerice, u Rijeci se u evidenciji broji 800 članova, a na izbore u stranci izlazi njih svega nešto preko stotinu – jasno je dakle da prvo treba vidjeti tko se uopće smatra članom stranke da bi se dalje moglo razgovarati o aktivaciji tih članova i izboru novog vodstva.