Prema podacima koji su objavljeni u subotu, testovima su potvrđena 934 slučajeva zaraze, nakon što je testirano 25.921 ljudi, a umrlo ih je 22. S testiranjem se u Sloveniji započelo 27. siječnja.
Prvi slučaj zaraženog zabilježen je 4. ožujka kod 60-godišnjaka iz Ljubljane koji je s većom skupinom zemljaka u aranžmanu turističke agencije boravio u Maroku, a onda se preko zračne luke u Veneciji cestovnim prijevozom vratio u Sloveniju.
Prvi umrli s pozitivnim testom na koronavirus zabilježen je 14. ožujka. Radilo se o neimenovanom starijem muškarcu s nizom drugih bolesti, štićenikom doma za starije u Metliki, uz samu granicu s Hrvatskom.
U tom gradiću zarazu je na više svojih pacijenata i suradnika, te stanara doma umirovljenika za koje je skrbio prenio liječnik koji se vratio sa skijanja u Italiji.
U četiri slovenske bolnice trenutno je smješteno 109 oboljelih, od čega ih je 31 na intenzivnim odjelima, dnevno se otpušta od 5 do 10 izliječenih, a stopa dnevnog porasta slučajeva varira iz dana u dan, ali je zadnjih dana stabilizirana, pa vlada ocjenjuje da bi do vrha epidemije i postupnog okretanja trenda prema dolje moglo doći za koji tjedan.
Vlada je najviše zabrinuta zbog stanja u domovima za starije, gdje je u desetak takvih ustanova došlo do zaraze stanara i dijela osoblja, pa su imenovani regionalni koordinatori i liječnički timovi koji se time bave, kako bi se oni bez simptoma i potvrde zaraze odijelili od već bolesnih i tako saniralo stanje.
Slovenski parlament ovog je tjedna prihvatio zakonski paket "prve pomoći" stanovništvu i gospodarstvu težak 3 milijarde eura, što će biti dovoljno za vrijeme od proglašenja epidemije do 30. svibnja, a najavljuju se i novi zakoni za osiguranje likvidnosti i ponovno pokretanje gospodarstva nakon što epidemija završi.
Mnogi ekonomisti smatraju da bi i to moglo biti nedovoljno ako se kriza produži na jesen.
Prema procjeni slovenske gospodarske komore slovenski BDP mogao bi ove godine zbog koronakrize pasti u rasponu od 6 do 16 posto, što je gore nego u vrijeme globalne financijske krize kad je pad iznosio 8 posto, pa bi kao i za druge države EU-a bilo potrebno osigurati solidarnu pomoć na razini cijele zajednice izdavanjem obveznica.
Premijer Janez Janša bio je jedan od devet lidera zemalja članica EU-a koji je potpisao zahtjev za izdavanje takvih obveznica kako bi se pomoglo zemljama najviše pogođenima pandemijom Covida-19, na što za sada nisu pristale neke utjecajne članice poput Njemačke i Nizozemske.
