Španjolska prestigla Njemačku kao vodeće odredište azilanata u EU

Azilni sustav EU prolazi kroz "značajnu promjenu" nakon pada bivšeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada s vlasti u prosincu, prema neobjavljenom izvješću Agencije EU za azil u koje je Financial Times imao uvid.

Agencija sa sjedištem na Malti zabilježila je 64.000 zahtjeva za azil u EU u svibnju - posljednjem dostupnom razdoblju - što označava pad od gotovo četvrtine u usporedbi s istim mjesecom 2024. To je predvođeno "izuzetno naglim" padom sirijskih zahtjeva, koji su pali s otprilike 16.000 u listopadu prošle godine na samo 3.100 u svibnju, utvrdila je EUAA.

U Njemačkoj, odredištu popularnom među sirijskim podnositeljima zahtjeva, ukupan broj zahtjeva za azil u svibnju pao je za otprilike polovicu na 9900, u odnosu na 18700 podnesenih u istom mjesecu prošle godine.

Španjolska je sada zemlja s najvećim brojem zahtjeva za azil, prema izvješću, s gotovo 12800 zabilježenih u svibnju, što je pad u odnosu na 16300 prošle godine. Iako je ukupan broj opao, u Španjolskoj je došlo do porasta zahtjeva od ljudi koji bježe iz Venezuele i "teške ekonomske i političke krize" u zemlji, navodi EUAA.

Trend bi se također mogao povezati s američkim suzbijanjem imigracije, uključujući deportacije Venezuelanaca, navodi se.

U posljednjem desetljeću Sirijci su bili najveća skupina tražitelja azila u EU, uz Norvešku i Švicarsku, "ali početkom 2025. ovaj se trend preokrenuo s naglim padom sirijskih zahtjeva", navodi se u izvješću.

„Od veljače Njemačka više nije glavna destinacija EU+; Španjolska, Italija i Francuska primile su više zahtjeva u svibnju 2025.“, piše agencija.

Italija sada prima drugi najveći broj zahtjeva, s 12.300 zahtjeva u svibnju, što je pad u odnosu na 15.500 prošle godine, od kojih su trećinu podnijeli Bangladešani i Peruanci. Na trećem mjestu je Francuska s 11.900 zahtjeva, nešto manje od prošlogodišnjih 12.500, koji su bili potaknuti zahtjevima Kongoanaca koji bježe od sukoba u svojoj domovini, kao i Afganistanaca i Haićana.

Izvješće dolazi u trenutku kada sve veći broj europskih zemalja traži strože mjere za suzbijanje ilegalnih migracija na kontinent, a nekoliko zemalja, poput Danske, traži načine za deportaciju ljudi u zemlje koje nisu njihov dom kao sredstvo odvraćanja.