“Poslužio sam se Fermijevim pristupom, modelom predikcije koji se oslanja na aproksimaciju najboljeg mogućeg znanja. U SAD-u je prema tom modelu do sada bilo zaraženo oko 25,3 posto stanovnika uz 95 posto nepouzdanosti intervala - znači možda ih je bilo 23, možda 26, ali tu su negdje. Istom metodom, Hrvatska je nešto bolja, imamo 1180 umrlih na milijun, a SAD 1250. Kad to ubacite u formulu, u Hrvatskoj je rezultat 23 posto uz 95 posto intervala nesigurnosti. To znači da smo na 4 milijuna stanovnika imali oko 900 tisuća ljudi koji su preboljeli virus.
Aproksimacije od 10 do 20 puta više od službene brojke su potpuno besmislene”, rekao je Stjepan Orešković danas gostujući na HRT-u.
“Ono što radiš mora objektivno biti prva stvar s kojom pozitivno djeluješ na svijet. U poslovnom dijelu mogu točno reći objektivno što sam napravio, recimo, imali smo projekt prestanka pušenja, izračunali smo koliko točno je ljudi prestalo pušiti, možemo izračunati koliko je manje bilo pojave bolesti kod ljudi i skraćenih života upravo zbog tog projekta. Ista je stvar s vašom emisijom”, rekao je Orešković Stankoviću tijekom emisije.
Orešković je govorio o istraživanju o koronavirusu za koje prikuplja podatke za svjetska sveučilišta, kao i o radu na temu lockdownu koji je objavila skupina autora sa sveučilišta Stanford. Stanković je pročitao ulomak iz teksta u kojem stoji da je učinak lockdowna moguće postići i slabijim mjerama.
“Lockdown je mjera za lijene i neorganizirane, kao kad isključite struju da ne bi izbio požar. Kad gledate što se događalo u svijetu, tko je uspio, a tko nije, vidjet ćete da postoje primjeri zemalja koje su odradile stvari na drugačiji način. Ovaj dio teksta koji ste pročitali je sasvim u redu, ali ja sam taj članak pročitao pet-šest puta i u njegovom završnom dijelu postoji ograda u kojoj autori kažu zašto je moguće da sve to što tvrde u njemu možda nije točno. Danas je jako puno estradnih znanstvenika koji skaču na bilo kakvu informaciju i onda je žele što prije iskoristiti da dođu kod Stankovića i slikaju se sat vremena. Naravno, imate i kognitivni bias u kojem tražite u istraživanjima potvrdu svog ranijeg stava”, upozorio je Orešković.
Za njega je najvažnija poruka spomenutog članka da je ponašanje pojedinaca i skupina ključ uspjeha.
“Istraživanje s Oxforda provedeno je na 27 tisuća znanstvenika koje se pitalo koliko njihova zemlja poštuje znanost u vođenju politike protiv covida. Prvi na listi je Novi Zeland, a prve tri zemlje, to su još Nizozemska i Finska, imaju žene premijerke. Riječ je o tome da je ponašanje presudno, a ovaj rad pokazuje da uspijevamo u onoj mjeri u kojoj ljudi prihvaćaju osobnu odgovornost za ponašanje”, rekao je Orešković.
Govorio je i o pojmu “nudgea”, koji su uveli u diskurs ekonomist nagrađeni Nobelovom nagradom, a odnosi se na to kako potaknuti ljude na ponašanje od kojeg imaju koristi, a ne prepustiti sve slobodi kao u ekstremnom liberalizmu, ili propisati svako ponašanje kao u etatizmu.
“Poslao bih nekog od pametnih i važnih ljudi iz Stožera na Novi Zeland da vide kako se tamo radi. Oni su krenuli od kredibilnosti premijerke - kad se vratila iz Kine i nitko je nije zaustavio u zračnoj luci, digla je paniku jer je znala da sustav ne funkcionira. Oni su danas imali prvi slučaj lokalnog prijenosa nakon 2 mjeseca, a izbore je dobila s 50 posto glasova. Novi Zeland je imao žestoki kratki lockdown - odgađanje kad je potreban samo vodi pogoršanju, ali imaju fantastičan slučaj praćenja kontakata oboljelih”, rekao je Orešković.
Na Stankovićevo pitanje o tome što misli o Stožeru, Orešković je naglasio kako poznaje sve članove osobno i može objektivno govoriti o njima:
“Kad gledate brojke, vidite da smo imali dva perioda. Uspoređivao sam Hrvatsku s tri zemlje koje najviše prate znanost i tri koje najmanje prate znanost i dugo smo bili identični Novom Zelandu. Gledajući ukupno, možemo biti ponosni jer su mnoge bogatije i organiziranije zemlje, primjerice Francuska, koja ima najbolje zdravstvo na svijetu, puno lošije od Hrvatske. Plenković za razliku od nekih drugih nije izgubio kredibilitet i šansu da pobijedi, ali jako će sve ovisiti o sljedećem periodu. Ako je točno da se novi soj virusa tako brzo prenosi, o čemu gotovo postoji konsenzus, i da je tako smrtonosan, o čemu još nema konsenzusa. Ako to nije tako, moramo ići na popuštanje mjera s projektom naglašavanja osobne odgovornosti. Ako se kao nacija dogovorimo da ćemo popustiti, ali biti odgovorni, da ćemo svi nositi maske i činiti sve ostalo, to je u redu. Ako ćemo popustiti pa nakon toga tulumariti, to je luzerska igra“, zaključio je Orešković.
Foto: HRT
