Što će odlučiti Dritan Abazović?

Abazović je inače u svom prvom obraćanju po završetku izbora, u štabu svog pokreta, čestitao građanima pobjedu i slobodnu Crnu Goru nakon 30 godina.

“Trideset godina smo čekali da se smijeni vlast, mnogi nisu verovali, ali ovi ljudi ovde su vjerovali. Svima neka je srećno. Rekli smo da ćemo ispisati istoriju i ispisali smo je. Mafija više neće vladati Crnom Gorom”, poručio je Abazović i dodao da su svi dobro došli na “pravu stranu Crne Gore”.

“Znali smo da ćemo biti ‘gejm čendžeri’. Iako smo bez novca, pobijedili smo samo znanjem”.

Abazović, široj javnosti postao je poznat nakon sukoba sa Đukanovićem, koji ga je u Skupštini Crne Gore nazvao – bitangom. Ovaj tridesetpetogodišnji doktor nauka, albanskog porijekla, u politici je od svojih dvadesetih.

Osnivač je partije Pozitivna Crna Gora, koja ga je 2012. godine uvela u Skupštinu kao najmlađeg poslanika. Samo dve godine kasnije napustio je stranku, a nakon što je godinu dana bio samostalni poslanik priključio se Ujedinjenoj reformskoj akciji (URA) koju danas predvodi.

Iako je ideološki bliži Milovoj DPS, nego prosrpskoj opoziciji koja na njega danas računa, a s kojom ga spaja samo borba protiv Đukanovića, Abazović je u više navrata ponovio da neće da ulazi u koaliciju sa DPS, što je potvrdio i nakon izbora, piše Nova.

Abazović je antifašista i kako ističe “ne želi saradnju sa fašistima i nacionalistima”, te su sumnje pojedinih da je Crna Gora ovim izborima “skrenula” u klerofašizam i prosrpski nacionalizam, krajnje neosnovane. Imajući u vidu da će on igrati veliku ulogu u formiranju nove vlade i da bez njega nema pobede opozicije, šanse da Crna Gora sklizne sa evropskog puta su gotovo nepostojeće.

Pobornik je multikulturalnih vrednosti i multikulturalne Crne Gore, u kojoj su, kako tvrdi, problemi pre svega ekonomski, a ne nacionalni ili verski.

“Iz države bježe i Crnogorci i Srbi. Dakle, ne bježi se iz nacionalnih, nego iz ekonomskih razloga”, rekao je Abazović.

Kada je riječ o SPC, Abazovićeva URA smatra da Zakon o slobodi vjeroispovijesti treba da postoji, ali da on mora da bude “evropski” i da se odnosi prema svim vjerskim zajednicama jednako.

“Kada sve verske zajednice dovedemo u istu ravan i sve isto tretiramo, mislim da niko ne bi imao ništa protiv takvog zakona. On nam je potreban, ali drugačiji, moderan i ustavan”, govorio je Abazović ranije.

Govoreći o Srbiji, u kojoj mu živi jedan deo porodice, među kojima je i brat – čuveni stručnjak – Dr Džihan Abazović, Dritan je rekao da mu je žao što su podignute tenzije u odnosima dve zemlje na “neprihvatljiv nivo”.

“Mi moramo da gradimo najbolju moguću susjedsku politiku, naročito sa Srbijom jer nam je nabliža, ali i sa zemljama regiona”, rekao je Abazović.

Dritan Abazović rođen je 25. decembra 1985. godine u Ulcinju gde je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, gde je četvorogodišnje studije završio za dve i po godine kao student generacije. Magistrirao je u Podgorici, a potom doktorirao u Sarajevu.

Autor je knjige „Kosmopolitska kultura i globalna pravda“, kao i desetak naučnih radova u regionalnim i međunarodnim časopisima. Teme koje izučava vezane su za političku filozofiju, globalizaciju i etiku.