Što donosi sporazum o Grenlandu?

Nakon dugotrajnog spora oko strateški važnog arktičkog otoka, SAD, Danska i Grenland su iznenadile javnost objavom kako je postignut napredak i kako je došlo do sporazuma koji bi trebao biti potpisan već sljedećeg tjedna, objavile su vlade Danske i Grenlanda. Američki predsjednik Donald Trump neposredno prije toga je objavio kako je "sporazum već zaključen". Međutim, prikaz danskih i grenlandskih vlasti bio je ponešto drugačiji, i to ne samo po tom pitanju.

Prema Trumpovim riječima, SAD će sporazumom osigurati "široke ovlasti i nadzor" nad najvećim otokom na svijetu koji je uglavnom autonoman, ali pripada danskom kraljevstvu.

„Sjedinjene Američke Države sklopile su sporazum s Kraljevinom Danskom i Grenlandom koji Sjedinjenim Američkim Državama daje trajni nadzor nad sigurnošću i svim drugim pitanjima na Grenlandu“, napisao je na platformi Truth Social. SAD će ubuduće moći poduzeti "sve što smatra potrebnim" za obranu otoka. Sporazum, tvrdi Trump, za SAD neće stvarati nikakve troškove.

Ambicije ove američke vlade preuzeti nadzor nad Grenlandom su se pretvorile u kušnju u odnosima SAD i čitave EUFoto: JIM WATSON/AFP
Trump je i ranije više puta prijetio pripajanjem nekadašnje danske kolonije. Potom je pokušao carinama prisiliti Dansku na prodaju Grenlanda SAD. To je opravdavao sigurnosnim interesima SAD te tvrdnjom da protivnici Sjedinjenih Država, poput Kine i Rusije, žele staviti otok pod svoju kontrolu, dok Danska tome nema što suprotstaviti.

Trump sada navodi da protivnici SAD ubuduće bez izričitog američkog odobrenja neće smjeti graditi vojne baze na otoku. Isto će vrijediti i za „osjetljiva ulaganja“ na Grenlandu, pri čemu nije napisao što pod tim točno misli.

„Izgledi za dobar sporazum"

Danska i grenlandska strana nisu potvrdile Trumpov prikaz događaja. Nisu iznijele pojedinosti o sadržaju sporazuma niti o pravima i obvezama ugovornih strana. Također su naglasile da prije konačnog stupanja na snagu predstoji još nekoliko koraka: prema informacijama iz Kopenhagena, sporazum bi trebao biti potvrđen tijekom sljedećeg zasjedanja Opće skupštine UN, a potom ga još mora odobriti parlament.

Riječ je o sporazumu koji „jača našu zajedničku sigurnost na Arktiku i u sjevernom Atlantiku te je zato koristan i za NATO i za Europu“, navodi se u zajedničkom priopćenju uz izjavu danske premijerke Mette Frederiksen. Istodobno se priznaju suverenitet i teritorijalna cjelovitost Kraljevine Danske te pravo grenlandskog naroda na samoodređenje.

Frederiksen je govorila o „izgledima za dobar sporazum", a i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen ističe: „Sporazum priznaje interese Grenlanda i naše mjesto u međunarodnoj suradnji. Koristan je za sve nas.“

Trumpov izazov za Europu

Trumpove ranije prijetnje izazvale su veliko ogorčenje i širok otpor među europskim državama i američkim saveznicima u NATO. U jednom se trenutku činilo da se transatlantski savez suočava s ozbiljnom krizom. Njemačka je također stala uz Grenland i Dansku, koji su uporno isticali da strateški važan i resursima bogat otok nije na prodaju.

Već se u veljači u krugovima NATO govorilo da će vjerojatno doći do dogovora kojim će SAD dobiti mogućnost jačanja svoje vojne prisutnosti na Grenlandu, a možda i pravo suodlučivanja o određenim ulaganjima na arktičkom otoku. U NATO smatraju da Grenland i okolno more predstavljaju vrata prema sjevernom Atlantiku te imaju ključnu ulogu za važne trgovačke, prometne i komunikacijske veze između Sjeverne Amerike i Europe koje treba štititi.

Raketni štit nad Grenlandom?

SAD i bez novog sporazuma već ima široke vojne ovlasti na Grenlandu temeljem sporazuma iz 1951. godine. Američka vojska danas ondje održava samo jednu bazu, Pituffik Space Base na sjeverozapadu Grenlanda, važnu za proturaketnu obranu i radarski nadzor. Ta baza trebala bi američkim oružanim snagama osigurati tehnološku prednost u svemiru. Trump je više puta govorio o ideji izgradnje proturaketnog sustava nazvanog Golden Dome na otoku koji bi se, u slučaju napada protivnika poput Rusije, nalazio izravno na putanji projektila usmjerenih prema SAD.

Za NATO je spor oko Grenlanda već dugo iznimno osjetljivo pitanje. S jedne strane, savez mora brinuti za svoju vjerodostojnost ako jedna od vodećih članica prijeti da će gospodarskim ili vojnim pritiskom prisvojiti dio teritorija druge članice NATO. S druge strane, za NATO bi bilo katastrofalno kad bi SAD zbog tog spora napustio savez što se također već moglo čuti od ovog stanovnika Bijele kuće.