Što je nacionalna bankomatska mreža?

Predložene izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, prošle su javno savjetovanje, a Primorac je otkrio da je došlo do jedne iznimke u odnosu na prvotne postavke zakonskog rješenja.

Naime, prema zakonskom prijedlogu predstavljenom prije više od mjesec dana, usluge koje bi bile dostupne na besplatnom računu uključuju otvaranje, vođenje i zatvaranje takvog računa za plaćanje, internetsko ili mobilno bankarstvo – što znači da bi jedna od tih usluga morala biti besplatna. Tu je i usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstava na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, izdavanje i korištenje debitne kartice, kao i plaćanja debitnom karticom.

Također, građanima je trebalo biti besplatno i pet podizanja novca na bankomatu druge banke, dakle one kojoj nisu klijenti. No, prema Primorčevim riječima, Hrvatska narodna banka (HNB) se očitovala kako bi potonji element mogao “značajno ugroziti stabilnost poslovanja banaka”.

Pozitivni dalekosežni učinci za građane

Stoga se nastoji pronaći alternativno rješenje o kojem se razgovara s poslovnim bankama već neko vrijeme, a to je uspostava nacionalne bankomatske mreže. Primorac je rekao da je Ministarstvo financija spremno potpisati memorandum o razumijevanju s poslovnim bankama, koji bi ih obvezao na uspostavu nacionalne bankomatske mreže.

Kako je pojasnio, ukoliko se ona uspostavi u određenom roku koji će se precizirati, podizanje gotovog novca za građane bi značilo kao da ih “de facto” podižu na bankomatu svoje banke i stoga se ne bi naplaćivalo. Drugim riječima, i svaka banka koja pristupi nacionalnoj bankomatskoj mreži će svaki od tih bankomata smatrati kao da je “de facto” njezin.

“Mislimo da je to rješenje, unatoč ovoj maloj odgodi, dobro i konstruktivno te da će imati dalekosežne i dugoročne pozitivne učinke, prije svega za građane. I zbog toga smo odlučili razmisliti o djelomičnoj promjeni samo tog elementa”, izjavio je Primorac na marginama Liderovog Financijskog foruma.

U priču oko memoranduma je uključen i HNB, a uskoro će bankama biti poslan prijedlog memoranduma te će im se dati određeno vrijeme za dostavu komentara. “Memorandum nema puno članaka, oni bi trebali biti sposobni to jako brzo pročitati i proučiti. Nakon toga ćemo, naravno, ići s našim zakonskim prijedlogom”, izjavio je Primorac.

Pojasnio je i da će odredba o pet besplatnih transakcija u u određenom obliku ostati u zakonskom prijedlogu, no vjerojatno će postojati svojevrsna odgodna klauzula, kako bi se ostavilo vrijeme za uspostavu nacionalne bankomatske mreže. “Nakon toga, ukoliko ne dođe do uspostave, ona će stupiti “de facto” na snagu”, kazao je Primorac.

Banke tek trebaju vidjeti prijedlog memoranduma

Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko je izjavila da u ovom trenutku još ne može komentirati potencijalnu uspostavu zajedničke mreže bankomata, s obzirom da još nisu zaprimili prijedlog memoranduma. Tek je rekla da bi to vjerojatno značilo racionalizaciju mreže i manji broj bankomata, dok bi se s druge strane ti bankomati morali češće puniti novcem.

“No to je tek pretpostavka, treba prvo vidjeti što točno piše u memorandumu, pa ćemo onda preciznije moći govoriti o očekivanjima”, izjavila je Perko.

Inače, iz HUB-a su ranije poručili da predložene izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

Upitan o tom generalnom stavu HUB-a, ministar Primorac je rekao da razumije da banke nisu sretne s rješenjem koje će uzrokovati smanjenje njihovih prihoda od naknada. No, smatra da je rješenje vrlo opravdano i racionalno te u najboljem interesu građana, ali i financijskog sustava u smislu financijske inkluzije. “Vjerujemo da ćemo time biti predvodnica u Europskoj uniji”, izjavio je Primorac.